Multimedija

Danas je u Velikoj Sali SO Bar organizovana radionica na temu “Jačanje kapaciteta lokalnih službenika raznih javnih institucija za rad sa mladima”, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, Sekreterijata za sport i mlade i Centra za socijalni rad Bar i Ulcinj.

Radionici je prisustvovalo dvadesetak službenika iz više institucija sa područja Bara.

Kroz kreativne vježbe i produktivne razgovore, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa stilovima komunikacije, pojmom, vrstom, uzrocima i načinima za mirno rješavanje konflikata.

Posebna pažnja je posvećena aktivnom slušanju, jer je to osnov svake dobre komunikacije.

Učesnici su aktivno razmjenjivali iskustva. Kroz praktične primjere demonstrirano je unapređenje komunikacionih vještina koje će primjenjivati u svakodnevnom radu sa mladima.

Radionicu je vodila Milena Leković, psihološkinja u JU Centar zasocijalni rad Bar i Ulcinj.

Ona je zahvalila organizatorima i izrazila zadovoljstvo što su učesnici aktivno učestvovali u razmjeni znanja, na lijepom druženju i prijatnoj atmosferi.

Marina Stojanović je ispred  opštinskog Sekretarijata za sport i mlade kazala da aktivno rade na realizaciji mnogobrojnih aktivnosti koje se odnose na mlade ljude. „Današnja aktivnost je organizovana za službenike, kako bismo predstavili mehanizme i načine za osnaživanje mladih i omogućili im da usavrše vještine koje su bitne u radu sa njima“.

Preuzeto sa: Jačanje kapaciteta lokalnih službenika (barinfo.me)

Dana 13.04.2024.godine u Velikoj sali Skupštine Opštine Ulcinj, direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, Biljana Pajović, uzela je učešće na drugom simpozijumu "Autizam", kao jedan od predavača. 

Gospođa Pajović je učesnike simpozijuma upoznala sa ulogom Centra za socijalni rad u radu sa djecom i porodicama djece sa autizmom. Predstavila je svoje iskustvo u radu sa djecom i porodicama, dostupnim uslugama i uslugama koje nedostaju u lokalnoj zajednici. Ukazala je i na značaj psihosocijalne podrške i predstavila materijalna davanja iz oblasti iz socijalne i dječije zaštite, koja mogu ostvariti djeca, t.j. roditelji/staratelji djece iz spektra autizma.

Predavači na ovom simpozijumu bili su dr Agron Ibrahimi, državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Vlora Duraku Kurti pedijatar, Božidar Drecun, direktor Centra za dnevni boravak Cetinje, Anita Marić, logoped- Zavod za školstvo Crne Gore, Fatjona Geci, direktorica Centra za Autizam " Fluturo per jeten" Tetovo, Blerina Shehu Lala, roditelj djeteta sa spektrom autizma - Tirana, Melinda Zaganjor, majka djeteta, korisnika Dnevnog centra "Sirena ", Enkleida Mataj, direktorica Specijalne škole " 3 Dhjetori" i Elona Hoxha Gjika", menadžerka Centra "Lumturo Dhimbjen" - Tirana.

Na simpozijumu razgovaralo se na temu funkcionisanja Dnevnih centara u Crnoj Gori, rane intervencije, izazovima roditeljima iz ugla roditelja djece sa spektrom autizma, takođe uticaju raznih radionica-muzickih, kreativnih i adolescentnog doba djece sa autizmom i dr.

Dana 20.03.2024. godine, prostorije Centra za socijalni rad Bar, posjetili su učenici drugog i trećeg razreda Srednje stručne škole u Baru, zajedno sa predstavnicom ustanove, profesoricom Milicom Nikocevic. 

Povod ovakvog susreta učenika sa stručnim radnicima Centra za socijalni rad, socijalnim radnicima bilo je obilježavanje Međunarodnog dana socijalnog rada.

Tom prilikom, učenici, koji u budućnosti sebe vide u djelovanju u društveno - humanističkim oblastima rada, imali su priliku da čuju preporuke, iskustva i načine na kojima je koncipiran angažman socijalnog radnika u Centru i njihov doprinos boljitku zajednice. 

Danas se obilježava Međunarodni dan socijalnog rada. Tim povodom gošće emisije “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara bile su socijalne radnice Jadranka Dragović, Džanela Kadić i Azra Čindrak. Živjeti dobro i dostojanstveno u zdravom i sigurnom okruženju temeljno je pravo svake osobe nezavisno od njenog pola, životne dobi, kulturnih i drugih obilježja. Propagiranje i zaštita ljudskih prava i socijalne pravde osnovna je uloga socijalnih radnika u cijelom svijetu. Često se može čuti da je savremeno doba obilježeno jakim ekološkim, ekonomskim, socijalnim i drugim promjenama, pa je tako i vrijeme velikih izazova za socijalne radnike, koje možemo nazvati i profesionalnim pomagačima. Sve ovo sigurno utiče da ta borba nosi i teret velike društvene odgovornosti. Gošće Radio Bara govorile su o preporukama, načinu kako je koncipiran angažman socijalnog radnika u Centru za socijalni rad Bar i da li njihovo zalaganje vidljivo doprinosi boljitku zajednice.

RB/BI: Kako ste se odlučili da se obrazujete za socijalnog radnika i kako je tekao Vaš profesionalni razvojni put?

Dragović: Neposredno prije mog opredjeljenja, odabira ovog poziva, prije jedanaest godina, naišla sam na nepodržavajući stav, pomalo stereotipan, kada se govorilo o profesiji socijalnog rada i interpretaciji okoline o zadacima koje rade –“oni” socijalni radnici. Tada, iako je postojala još jedna opcija, srodna struci socijalnog rada, moj odabir je, ipak, bio socijalni rad. Sada, nakon završetka studija, rada u različitim oblastima socijalnog rada, humanitarnim organizacijama, javnim ustanovama, mogu da kažem da je to bio pravi izbor, jer je pružena sveobuhvatna podrška osobi koja je zaista treba, neprocjenjiva, kako za rad, tako i za privatni život osobe koja je pruža.

RB/BI: Koje su sve obaveze sa kojima se srijećete i koje aktivnosti karakterišu radni angažman socijalnog radnika?

Dragović: Nerijetko se stiče utisak da je ova struka najviše prepoznata u okviru rada u centrima za socijalni rad. Međutim, značaj našeg poziva u Centru je možda izazovan, odgovoran, ali nikako nije jedini kao takav. Potreba postoji, da struka bude prepoznatljiva u društvu, da budemo uključeni u rad više intitucija, koje uključuju obrazovno – vaspitne ustanove, zdravstve ustanove, kao i druge organizacije kojima smo potrebni.

Kadić: Socijalni rad se može primjenjivati u svim područjima ljudskog života, a posebno u području socijalne zaštite, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, lokalne uprave, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica i drugim djelatnostima. Ovo sve govori o mogućnosti da naša struka nađe put do svih onih kategorija lica kojima smo potrebni. Socijalni radnici su najčešće zaposleni u javnim ustanovama, ali sve više i u organizacijama civilnog društva uključenima u rad sa pojedincima i grupama koje prolaze kroz različite životne poteškoće. Od najranijeg djetinstva, roditeljstva, adolescencije, braka, porodice, starosti, u svim životnim razdobljima, postoji potreba za podrškom, uslugama u slučajevima nepovoljnim za čovjeka sa kojim se može susresti.

Čindrak: Socijalni radnici imaju različite uloge i obaveze s obzirom na neke primarne ciljeve profesije kao što su unapređenje kvalitete života, razvoj punog potencijala svakog pojedinca, porodice, grupe i zajednica u društvu. U radu sa ljudima, pruža se niz usluga i koordinacija sa drugim profesijama srodnih našoj, kako bi se obezbjedila adekvatna vrsta podrške. Pružajući usluge, ne nastupa se odmah represivnim mjerama, osim u slučaju evidentne potrebe, već radu sa pojedincem i porodicom. Sam socijalni radnik, predstavlja jednu slagalicu u sistemu koja je uvijek potrebna, kako bi se uz sve ostale srodne struke, pružila sveobuhvatna podrška.

RB/BI: Posljednjih godina fokus djelovanja centara za socijalni rad stavljen je na zaštitu djece i porodice. Kako u tom pravcu djelujete?

Dragović: Značajnu ulogu socijalni radnici imaju u području zaštite djece i porodice koje su suočene sa poteškoćama izazvanim stresom, porodičnim nasiljem, narušenim porodičnim odnosima (u slučaju brakorazvodnih parnica) teškoćama roditelja u vaspitanju i odgoju djece. Socijalni radnici imaju veliku ulogu, jer u vremenu u kojem živimo nailazimo na poremećene sisteme vrijednosti. Porodica je bila osnovna ćelija društva, ali usljed pojave brojnih otežavajućih faktora koji joj narušavaju stabilnost, ona slabi, pa dolazi do disfunkcionalnosti. Otuda proizilaze naši radni zadaci i potreba da se, na prvom mjestu, zaštite djeca. U cilju zbrinjavanja djece lišene roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, Centar za socijalni rad određuje jedan od oblika zaštite -starateljstvo, hraniteljstvo, usvojenje, institucionalni smještaj. To možda predstavlja, ujedno i najjači izazov sa kojima se susrećemo u radu. Napominjem da se svi ovi oblicizaštite djece primjenjuju tek kada se iscrpe sve druge tehnike pomoći i kada nijedna od opcija kopje imamo na raspolaganju nije prihvatljiva za dijete u datom trenutku.

Kadić: U dobu adolescencije, u burnom razvojnom dobu, kada dolazi po povišenog uticaja vršnjačkog okruženja, a opadajućeg uticaja roditelja koji vaspitavaju i brinu o djetetu, dolazi do pojave društveno neprihvatljivih oblika ponašanja. Socijalni radnik, u tom domenu, može da učini da se na vrijeme, uz rad sa porodicom i djetetom, pruži adekvatna podrška uz sve ostale vrste usluga i savjetodavni rad, kako bi se prevenirali dalji prestupi u ponašanju. Takođe, važno je da socijalni radnik djeluje po načelima struke, da bude požrtvovan, posvećen, podržavajuć. Isto tako, naša struka, kako sa sobom nosi brojne izazove, nije svemoguća, ali je bitno nastojati da se sprovede do kraja podrška i pomoć.

RB/BI: Sa koji se još izazovima u radu suočavate i šta vam najteže pada?

Dragović: Najteže je suočavanje sa stresnim porodičnim situacijama. Čovjek se nikada ne može navići i postati imun na nedaće sa kojima se jedna porodica može suočiti. Najveći izazov je rad sa djecom suočenom sa teškom situacijom i odabir načina da im se pomogne. Intencija je da budemo prepoznati kao pomagači, a ne kao osobe koje hoće da naruše i ugroze porodicu. Mi ne želimo da “otmemo” dijete iz prirodnog (porodičnog) okruženja, već da pomognemo djetetu i osnažimo familiju. Tek ukoliko se iscrpe sve mogućnosti, u slučaju kada ne postoji nijedno drugo rješenje, nastupaju represivne mjere.

Čindrak: Iz ugla jednog socijalnog radnika, mogu reći da je izazov sa kojim sam se susrela, pronalazak adekvatnog oblika zaštite za djecu bez roditeljskog staranja ili sa neadekvatnim staranjem, napuštenu djecu kojima je potrebno pružiti uslugu toplinu porodičnog doma, obezbjeđivanje osjećaja sigurnosti, ljubavi, prihvatanja. To mogu naći u hraniteljskim porodicama, koje uvijek budu rješenje ili opcija, prije nego institucionalni smještaj. Socijalni radnik treba da predstavlja oslonac, podršku, koji uz timski rad i podršku nalazi put kojim nekog prati, zbrinjava, podržava.

RB/BI: Centar za socijalni rad od danas organizuje Dane otvorenih vrata za srednjoškolce koji mogu posjetiti vaše prostorije i upoznati se sa aktivnostima Centra.

Dragović: Voljela bih da mladi ljudi koji sebe u budućnosti vide kao socijalnog radnika ili u nekoj srodnoj profesiji, da nas posjete tokom Nedjelje socijalnog rada, od 13 do 14 sati.

Preuzeto sa: Osnovni zadatak Centra za socijalni rad je sačuvati porodicu zdravom i sigurnom (barinfo.me)

Centar za socijalni rad za Opštine Bar i Ulcinj obilježiće Međunarodni dan socijalnih radnika, saopštila je direktorica Centra mr Biljana Pajović.

-Ova nedelja predstavlja priliku da se još jednom podsjetimo koliki je značaj socijalnih radnika koji rade u sistemu socijalne zaštite, koji su izazovi koje sa sobom nosi profesija socijalnog rada, kao i da se još jednom društvo prisjeti na principe na kojima počiva ovaj poziv, socijalnu pravdu, ljudska prava, kolektivnu odgovornost i poštovanje različitosti-dodaje Pajović. 

Ona je pozvala građane, a posebno učenike viših razreda u srednjim školama koji su naklonjeni društveno-humanističkim područjima interesovanja da posjete ovu ustanovu  od 19. do 22. marta, u Danima otvorenih vrata, od 13:00 do 14:00.

-Tada će biti u prilici da se upoznaju bliže sa profesijom socijalnog rada, ulogom socijalnog radnika u Centru za socijalni rad, kroz direktan razgovor sa socijalnim radnicima ove ustanove-zaključuje se u saopštenju.

Preuzeto sa: Feral | BAR

Centar za socijalni rad za Opštine Bar i Ulcinj u predstojećem periodu, obilježiće Međunarodni dan socijalnih radnika, saopštili su iz ove javne ustanove.

“Ova nedelja predstavlja priliku da se još jednom podsjetimo koliki je značaj socijalnih radnika koji rade u sistemu socijalne zaštite, koji su izazovi koje sa sobom nosi profesija socijalnog rada, kao i da se još jednom društvo prisjeti na principe na kojima počiva ovaj poziv, socijalnu pravdu, ljudska prava, kolektivnu odgovornost i poštovanje različitosti”, istakli su iz JU Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj. 

Oni su pozvali javnost, posebno učenike viših razreda u Srednjim školama, koji su naklonjeni društveno humanističkim područjima interesovanja, da posjete našu ustanovu u periodu od 19.03. 2024. do 22.03.2024. godine, u danima otvorenih vrata, od 13.00 do 14.00h, kada će biti u prilici da se upoznaju bliže sa profesijom socijalnog rada, ulogom socijalnog radnika u Centru za socijalni rad, kroz direktan razgovor sa socijalnim radnicima ove ustanove.

Preuzeto sa: Međunarodni dan socijalnog rada – Dani otvorenih vrata (barinfo.me)

Prepoznajući značaj posebnog opremanja prostorije u Centru za socijalni rad Bar, gdje će se odvijati kontakti djece sa roditeljem/roditeljima u kontrolisanim uslovima, kompanija Kalamper je donirala sredstva da se taj prostor osposobi.

Tim povodom, direktorica Centra za socijalni rad Biljana Pajović se zahvalila na donaciji kompaniji na čijem su čelu Elvir i Damir Kalamperović, uz posebnu zahvalnost PR menadžerki i izvršnom direktoru „Kalampera“ Sanji Peročević i Damiru Peraziću.

“Postojeći prostorni uslovi u Centru za socijalni rad nijesu zadovoljavajući i neophodno ih je unaprijediti i obezbijediti uslove za nesmetan rad i kvalitetno sprovođenje aktivnosti sa djecom različitih kategorija. U skladu sa postojećim, skromnim, prostornim kapacitetima, obezbijeđena je zasebna prostorija u kojoj će se odvijati razgovor sa djetetom, kao i kontakti djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi, kada je uređeno odlukom suda da se odvijaju u kontrolisanim uslovima”, kazala je Pajović i naglasila da je “preduzeće ‘Kalamper’ u našoj lokalnoj zajednici prepoznato po svojoj humanosti i godinama unazad primjer je društveno-odgovorne kompanije”.

Ovakva mjera izriče se u situacijama kada postoji opasnost od negativnog uticaja jednog roditelja na dijete. Takođe, ovakva viđanja se organizuju kada jedan od roditelja, najčešće otac, nije vidio dijete od rođenja ili po nekoliko godina.

Prema Porodičnom zakonu Centri za socijalni rad obavljaju funkciju organa starateljstva, čija je dužnost da roditeljima pružaju odgovarajuće oblike pomoći i podrške i preduzimaju potrebne mjere u cilju ostvarivanja najboljeg interesa djeteta.

Organ starateljstva je obavezan da vrši nadzor nad vršenjem roditeljskog prava i da roditeljima ukaže na greške i propuste u vaspitanju i podizanju djece.

U skladu sa preporukama međunarodnih organizacija za ljudska prava i prava djeteta, potrebno da država prostorije institucija i ustanova gdje borave djeca i roditelji sa djecom prilagodi kako bi bile odgovarajućeg standarda, opremljenosti i izgleda.

Ostvarivanje kontakta djeteta i roditelja/srodnika sa kojim dijete ne živi se uobičajeno odvija u neadekvatnom prostoru koji je radna prostorija, skučenih dimenzija sa stolovima i kompjuterima. U takvoj prostoriji je gotovo nemoguće obavljati individualne razgovore sa djetetom/djecom, savjetodavni i/ili terapijski rad.

Prostor za rad sa porodicom i kontakt roditelja i djece potrebno je da bude naročito prilagođen djeci (child friendly) kako bi se postigla topla i intimna atmosfera, a u cilju prevazilaženja njihovog straha i odbojnosti koju izaziva stroga i formalna atmosfera Centra za socijalni rad. Osim toga, imajući u vidu nadležnosti centara za socijalni rad, stručni radnici imaju kontakt i rade sa djecom potencijalnim/žrtvama, djecom koja pokazuju problem/poremećaje u ponašanju, djecom sa smetnjama u razvoju, djecom bez roditeljskog staranja i dr.

“Očekujemo da će ova namjenski adaptirana prostorija doprinijeti kvalitetu i rezultatima rada u postupcima pred Centrom za socijalni rad i ujedno pozitivno uticati na rad stručnih radnika u njemu”, zaključila je Pajović.

Dana 06.03.2024. godine, direktorica Centra Biljana Pajović, rukovoditeljka službe za djecu i mlade Andrijana Raković  i voditeljka slučaja u Centru za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj Jadranka Dragović, posjetile su upravu JPU ''Vukosava Ivanović Mašanović''.

Ovakav vid sastanka, realizovan je po drugi put, te predstavlja nastavak saradnje u domenu podrške, prepoznavanja i koraka koji se preduzimaju u slučaju prepoznavanja zanemarivanja mal. djece. Učesnici su, takođe bili vaspitači, vaspitačice, kao i stručna lica ove predškolske ustanove.

Tema sastanka bila je predložena od strane direktorice predškolske ustanove, koja je prepoznata kao važna usled opažanja vaspitačica, medicinskog osoblja i tehničke službe koja je u svakodnevnom kontaktu sa djecom, kao i roditeljima čija djeca pohađaju vrtić. Tako je, tokom razgovora, istaknuta i potreba za radom sa roditeljima čija djeca provode vrijeme u vrtiću duže nego što je protokol ove ustanove, te su razmjenjivani i savjeti o vođenju razgovora ili eventualnog daljeg postupka sa roditeljima sa kojima je saradnja otežavajuća. 

Predstavnice Centra za socijalni rad za Opštine Bar i Ulcinj, bile su na raspolaganju za pružanje podrške zaposlenima u ovoj ustanovi, te i dale jasne smjernice o postupanju u slučajevima sumnji ili potrebi za brzom i hitnom reakcijom zaposlenih.

Sastanak i razmjena informacija, tokom dvočasovnog trajanja, predstavljao je veliki korak u uspostavljanju jače i intezivnije saradnje ustanove - Centra za socijalni rad za Opštine Bar i Ulcinj i JPU ''Vukosava Ivanović Masanovic".

Na zahtjev Centra za socijalni rad Bar, održan je sastanak u prostorijama Zavoda za zapošljavanje.

Na sastanku je predočeno da je kod ovog Centra, na evidenciji je 220 porodica korisnika pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, od čega nešto više od 150 porodica/korisnika čine radno sposobni korisnici.

Naš zajednički cilj je unapređenje položaja ranjivih ciljnih grupa nezaposlenih osoba na temelju poboljšanja saradnje u pružanju mjera socijalne aktivacije, te sprovođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja.

Cilj sastanka je unapređenje već postojeće, dobre saradnje, koju ostvarujemo sa  Zavodom, a  da bi zaista aktivirali pasivne građane koji su korisnici materijalnog obezbijeđenja, ali su radno aktivni i radno sposobni.

Sastanku su prisustvovali  načelnik Biroa rada Bar, Željko Rolović, Nataša Kovačević, šef Biroa rada Bar, Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, Biljana Pavlović Amanović, rukovodilac Službe za materijalna davanja i pravne poslove i Marina Šorović, stručna radnica na materijalnim davanjima.