Multimedija

Sadržajnim i raznovrsnim programom, u čijem fokusu su bila djeca i porodica, danas je u Domu kulture u Baru, u organizaciji Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, obilježen 15. maj – Međunarodni dan porodice.

O ulozi i značaju porodice kao osnovne socijalne jedinice, afirmaciji porodičnih vrijednosti, jednakosti između polova u okviru porodice, te njenoj zaštiti i izazovima sa kojima se suočava na tribini govorili su direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj Biljana Pajović, potpredsjednica Opštine Bar mr Tanja Spičanović, sekretar Sekretarijata za sport i mlade Opštine Bar i istaknuti sportista Goran Simić, psihološkinja mr Andrijana Raković, pedagoškinja Milanka Okuka, socijalna radnica Jelena Čejović, Ervin Hadžiburić ispred NVO Orijent.

Tribina je okupila i predstavnike tri najveće vjerske zajednice u gradu, te su na temu porodice i izazovima sa kojima se porodica susreće u 21. vijeku govorili imam barski Mujdin ef. Milaimi, nadbiskup barski Rok Đonlešaj i sveštenik Pavle Božović, koordinator Katihetskog odbora Mitropolije crnogorsko-primorske. 

Tribinu su, prigodnim kulturnim programom, obogatili učenici OŠ “Meksiko”, djeca iz PPU “Svetionik” i članovi KUD-a “Rumija” iz Bara.

Direktorica Centra za socijalni rad Biljana Pajović istakla je da je porodica najveći dar, ali i najvea odgovornost i ocijenila da je u savremenom dobu institucija porodice pred brojnim izazovima.

„Svakog dana treba da promišljamo značaj porodice, ne samo 15. maja. Institucija porodice danas je narušena, roditelji lako odustaju od porodice i braka pred prvom preprekom… Danas su sa nama predstavnici tri najveće vjerske zajednice u gradu i ta činjenica me posebno raduje. Svi su odmah privatili naš poziv“, kazala je Pajović.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović je, govoreći o važnosti porodice i afirmaciji porodičnih vrijednosti, istakla da je povod današnjeg okupljanja obavezujuć u dvostrukom smislu.

„Ovaj dan je prilika da se podsjetimo na ulogu i značaj porodice, te da naglasimo da bez obzira na sve preobražaje u njenoj strukturi,obliku i veličini, funkcija porodice ostaje ista – ona je naše izvorište i utočište. Istovremeno, u obavezi smo da ukažemo na zabrinjavajuće stanje u pogledu porasta porodičnog nasilja i nasilja među đecom, porasta siromaštva i finansijsku nestabilnost koja značajno utiče na odluku mladih parova o zasnivanju porodice i stvaranju potomstva”, poručila je Spičanović.

Uz osvrt na negativne demografske trendove, Spičanović je afirmisala potrebu sistemskog djelovanja u pravcu osnaživanja porodice kojoj je, usljed velikih izazova i modernih trendova, neophodna podrška društvene zajednice.

„Porodica u kojoj se njeguju ljubav, bliskost, pažnja i povjerenje je osnov za razvoj srećnih, ostvarenih i zdravih pojedinaca, a takvi pojedinci su preduslov za izgradnju stabilnog društvenog okvira u kojem se njeguju sve različitosti”, naglasila je.

„Kada utkate porodične vrijednosti u oblast kojom se bavite uspjeh je zagarantovan. Porodica predstavlja stub rasta i razvoja svih nas, a podrška koja dolazi iz porodičnog okruženja od izuzetne je važnosti. I mene je porodica ‘gurala’ u životu“, kazao je Simić, ocijenivši i da su stanovnici Crne Gore, u poređenju sa nekim od država u regionu, znatno privrženiji porodici.

Ako je porodica zdrava i moralna, takvo će nam biti i društvo, ocijenio je Ervin Hadžiburić, ispred NVO „Orijent“.

„U svakodnevnom životu treba da se vodimo moralnim načelima. Postavio bih pitanja svima vama: Da lu ručate zajedno sa svojom porodicom? Da li jedan dan sedmično odvojite za druženje sa porodicom? Da li razgovaramo na kraju dana sa članovima naše porodice o tome kakav nam je bio dan u školi, na poslu?“, upitao je Hadžiburić, i osvrnuo se na statističke podatke koji pokazuju da je u Crnoj Gori prošle godine negativan prirodni priraštaj zabilježen u 17 crnogorskih opština. Ako tome dodamo činjenicu da su vidljive i migracije, jasno je da se toj problematici mora pristupiti hitno i sistematski.

„Poslednji je voz da se nađe rješenje. Treba da stimulišemo mlade da ranije stupaju u brak, zasnivaju porodicu, ali i da im kroz institucije sistema pomognemo da riješe stambeno pitanje“, smatra Hadžiburić.

Kao jedan od problema sa kojima se savremena porodica suočava, Hadžiburić navodi i medijski prostor u kojem su, prema njegovim riječima, previše zastupljeni ljudi koji po moralu ne bi trebali da budu zastupljeni.

„Na drugoj strani imamo profesore, naučnike, društvene djelatnike koji svojim primjerom mogu da pokažu kako možemo da budemo bolji… Onda imamo odgovor na pitanje zašto je stanje ovakvo kakvo jeste. Razumijem potrebu ljudi da zarade, ali moramo imati dozu ljudskosti da znamo koji je donji prag, linija preko koje se ne ide. Gdje je danas neki novi Dragan Radulović, Minja Subota, Branko Kockica, Životinsko cartvo? Moramo i o tome da promislimo…“, kazao je Hadžiburić i predložio da se organizovanjem određenih simpozijuma i seminara dođe do rješenja.

„Takođe, predlažem da u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet buu uvedeni moral, etika i lijepo ponašanje“, predložio je Hadžiburić.

„Danas, nažalost, živimo u vremenu kada porodica gubi smisao i kada porodicu ovaj takozvani moderni svijet drugačije percepcira i formuliše da može biti porodica dva muškarca ili dvije žene. A to ne može biti. Uzvišeni Bog stvorio je Adama ili Ademu i Evu ili Havu, nije stvorio dva Adama ili dvije Eve…“, kazao je Milaimi i dodao da je u svim monoteističkim vjerama porodica osnovna jedinica društva i temelj ljudske zajednice.

„Bez porodice život gubi smisao… Da bi čovjek dostigao savršenstvo uslov je da uđe u brak, osnuje porodicu i poštuje pravila bračnog života. Moram da se osvrnem i na poslednja dešavanja u regionu a i našem Baru – sačuvajmo našu djecu, objasnimo im šta je vršnjačko nasilje i na koji način mu se suprotstaviti, objasnimo im šta je dobro a šta loše, provodimo više vremena sa našom djecom. Porodica je vaspitač broj dva, a vaspitač broj dva je škola“, kazao je Milaimi.

Nadbiskup barski Rok Đonlešaj ističe da uglavnom imamo vremena za sve ostalo, a za ono što je sveto – porodicu, nemamo.

„Najveći problem današnjice je vrijeme… Društvo se raspada kada se raspadne porodica… Dijete je dragulj koji se mora izbrusiti, a da li će se i kako izbrusiti zavisi od roditelja, da li će dijete dobiti svoju vrijednost i svoj sjaj“, kazao je Rokđonlešaj.

Sveštenik Pavle Božović kazao je da porodica u materijalističkom vremenu postaje samo jedno sredstvo za obezbjeđivanje sigurne starosti.

„Stvaram djecu da bi imao sjutra ko da me čuva kad budem stariji. Međutim, porodica je mnogo više od toga… Kao posledica materijalističkog shvatanja mnogi mladi ljudi odustaju od formiranja porodice, a oni koji je formiraju formiraju je što kasnije, sa što manjim brojem članova… Porodica je u krizi, ali ta kriza za nas zapravo može biti predivna šansa – da izađemo jači“, kazao je Božović.

Kako bismo izgradili stabilnu porodicu, ne treba da smo zagledani ni u sebe, ni u onog drugog, već da zajedno gledamo u pravcu vrline, dobrote, ljubavi, Boga, koji jeste ljubav.

„Onda ćemo pronaći to nešto što nas spaja i doći do funkcionalnih odnosa“, naveo je Božović.

Psihološkinja u Srednjoj stručnoj školi Milanka Okuka navela je da intelektualni, emocionalni, socijalni razvoj počinje u porodici i ono što je jako važno je da je porodica i duhovni i moralni temelj razvoja ličnosti.

„Osim toplog odnosa prema djetetu u porodici, da je željeno i voljeno biće, jako su važni i međusobni supružnički odnosi, jer istraživanja pokazuju da brojni poremećaji ličnosti i ponašanja potiču iz tih poremećenih supružničkih odnosa. Jako je važno da porodicu uredimo kao neki naš mikrokosmos, da bude zdravo okruženje, toplo, prijatno, da postoji međusobna komunikacija, uvažavanje, poštovanje, da razvijamo jaku radnu etiku. Važno je i da demonstriramo ljubav i poštovanje, iskrenost, velikodušnost, opraštanje unutar svoje porodice, kako bi djeca na osnovu toga što su te obrasce ponašanja stekli u porodici, kasnije primjenjivali van porodičnih okvira.“, navela je je.

Da je sve veći broj porodica sa različitim oblicima nasilja, potvrdila je socijalna radnica Jelena Čejović.

„Značajan je broj porodica čiji članovi koriste psihoaktivne supstance i time doprinose disfunkcionalnosti porodice. Našim radom u Domu zdravlja Bar trudimo se da doprinesemo kvalitetu života porodice, pružimo podršku razvijanju porodice i u mjeri u kojoj je to moguće preveniramo porodične disfunkcije, kao i da se razriješe razne situacije…“, kazala je Čejović, pohvalivši uspješnu saradnju Doma zdravlja sa Centrom za socijalni rad.

Psihološkinja u Centru za socijalni rad mr Andrijana Raković kazala je da je porodica osnovna ćelija budućnost, a da naša budućnost upravo zavisi od toga kakve su naše porodice.

„Naš rad se najčešće bazira na disfunkcionalnoj porodici. Problemi koji je uzrokuju su različiti – od alkoholizma, narkomanije, nasilje u porodici, ali i zanemarivanje najmlađih, ali ponekad i najstarijih članova porodice. Porodica bi trebala da bude mjesto gdje su svi sigurni, naročito djeca. Dijete usvaja obrasce ponašanja u porodici. Na konkretan rast i razvoj djeteta u psihičkom, emocionalnom pa čak i fizičkom nivou utiču vaspitni stil roditelja i atmosfera u porodici, kao i ponašanje samih roditelja“, kazala je Raković, istakavši da su roditelji najuticajniji modeli ponašanja za dijete.

Međunarodni dan porodice prvi put je obilježen 1994. godine pod sloganom “Da porodični dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i dece“. Generalna skupština UN je proglasila ovaj datum kao dan promovisanja svijesti o važnosti porodice, podsticanja javnosti na pružanje podrške porodicama i ukazivanja na potrebu da se društveni resursi i planiranja usmjere u korist porodice, u cilju poboljšanja kvaliteta života svake jedinke i zajednice kao cjeline.

Događaj su realizovali Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, Opština Bar, Kulturni centar Bar i Dom zdravlja Bar.

Preuzeto sa: Međunarodni dan porodice obilježen u Baru - Primorski Portal

Dan porodice treba da obilježavamo svakog dana, kao i da njegujemo porodične vrijednosti i budemo svijetli primjer našoj djeci, kako bi nam i društvo bilo bolje, poručeno je sa Javne tribine koja je danas, povodom Međunarodnog dana porodice održana u Domu kulture. Osim brojnih i stručnih govornika koji su govorili na temu porodice, kao i o izazovima i problemima sa kojima se danas susrijeće, u programu su učestvovali i najmlađi članovi našeg društva – djeca iz PPU „Svetionik“, učenici OŠ „Meksiko“ i najmlađa postava FA „Rumija“.

Događaj je pjesmom „Djeca imaju pravo“ otvorio hor OŠ „Meksiko“. Okupljene je pozdravila direktorica Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj, Biljana Pajović istakavši da ovaj dan treba svakodnevno slaviti jer je, nažalost, porodica danas narušena.

„Prepoznali smo značaj ove teme i smatramo da moramo da govorimo o njoj svakog dana. Želim da se zahvalim Opštini Bar koja je bila naš partner u organizaciji ovako značajnog događaja. Jako mi je teško da govorim iz ugla direktora, funkcije koju trenutno obavljam. Ja sam prije svega roditelj, majka trogodišnjeg dječaka i moj život je podređen njemu. Kao što znamo, roditeljstvo je najveći dar, ali i najveća odgovornost. Po profesiji sam i socijalni radnik čija je profesionalna dužnost da vodi brigu o svim pojedincima u porodici koji se suočavaju sa različitim problemima i teškoća. U našem svakodnevnom radu prepoznali smo da roditelji lako odustaju od porodice. Kada naiđu na neki problem, oni ne daju šansu svom braku i zbog toga smo koncept današnjeg događaja osmislili tako da nam govore relevantni stručnjaci iz ugla svojih profesija koji bave samom porodicom“, kazala je Pajović, uz poruku roditeljima da u svim izazovima nađu vremena za svoju djecu, razgovaraju sa njima, da ih slušaju, i da budu primjer ne samo u kući, već i na ulici i zajednici, na poslu, jer samo na taj način možemo dati doprinos da gradimo bolje društvo za sve nas.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović navela je da nas obilježavanje Međunarodnog dana porodice obavezuje u dvostrukom smislu.

„To je prilika da se dublje osvrnemo na ulogu i značaj porodice, da makar na kratko zastanemo u svakodnevnoj rutini i da se prisjetimo i osvijestimo što nam je to dragocjeno, jer je porodica naše izvorište i utočište, to je naš okvir koji je uvijek tu za nas, pogotovo u kriznim trenucima. Struktura porodice u savremenim okolnostima definitivno jeste preobražena, promijenjena, ali njena funkcija se ne mijenja. Danas vidimo da ljudi sve kasnije stupaju u brak, odlučuju se za manji broj djece, a nekad je stvar izbora da se ljudi odluče za samohrano roditeljstvo. Međutim, bez obzira i na veličinu i na oblik porodice, da li je potpuna ili nepotpuna, osnovna karakteristika koja je uvijek njena konstanta je ljubav. Porodica je tamo gdje je ljubav, gdje je bliskost, pažnja i povjerenje“, objasnila je Spičanović.

Ona je istakla da je ovaj dan prilika da se podsjetimo na važnost porodičnih vrijednosti i da ih svi zajedno slavimo. Osvrnula se i na trend negativnog prirodnog priraštaja koji je već dvije godine prisutan u našoj opštini i apelovala da svi utičemo kako bi se on zaustavio.

„Danas više nego ikada treba govoriti o porodičnim vrijednostima i konkretno djelovati u pravcu njihovog osnaživanja. Roditeljstvo je definitivno pred velikim izazovima i u velikoj krizi, a porodici je više nego ikada potrebna podrška društvene zajednice. Srećna porodica je osnov za zdravo i srećno odrastanje svakog pojedinca, a samo srećni pojedinci, koji su usvojili primarne i kvalitetne vrijednosti mogu biti osnov za izgradnju stabilnog i srećnog društvenog okvira. Zato smatram da sve društvene resurse treba usmjeriti u korist porodice i srećnog, ispunjenog i zdravog pojedinca“, poručila je Spičanović.

V.d. sekretara Sekretarijata za sport i mlade Goran Simić kazao je da je upravo porodica ono što ga je vodilo i guralo u životu, te da je zahvaljući njoj postigao vrhunske rezultate u sportu.

„Svi ti uspjesi, mogu sa sigurnošću da kažem, proizilaze iz podrške porodice i sigurno da sam talenat i kvalitet sportista ne bi mogao da dođe do izražaja da nemaju podršku svoje porodice. Porodica je stub života, pogotovo u Crnoj Gori, gdje braću od tetaka, stričeva, ujaka… zovemo braćom. Kada utkate vrijednosti porodice u bilo šta što radite u životu, onda je to sigurno zagarantovani uspjeh“, podvukao je Simić.

U ime NVO „Orijent“, organizacije koja ima dugogodišnju saradnju sa Centrom za socijalni rad, govorio je Ervin Hadžiburić. On je kazao da je porodica osnovni stub svakog društva, pa, ukoliko je porodica zdrava i moralna ili sa druge strane, devijantna i ima određenih problema, takvo će nam biti i društvo.

„Porodica je temelj svakog društva. Moralna načela su ono čime bi trebali da se vodimo, bez obzira na vjeru, naciju, rasu. U vremenu brzog života, kada svi jurimo za karijerama, biznisima, čini mi se da ponekad zaboravljamo na porodicu. Htio bih da svi zajedno postavimo pitanje da li imamo zajednički ručak sa ukućanima, nedjeljno jedan dan odvojen samo za porodicu, da li imamo zajednički zimski i ljetnji odmor (ukoliko smo u mogućnosti), da li svaki dan razgovaramo sa djecom i ukućanima kako su proveli taj dan na poslu, školi, vrtiću… Mislim da je ta komunikacija jako slaba i zbog našeg načina života udaljava nas jedne od drugih“, jasan je Hadžiburić.

On je kazao da medijski prostor jako loše utiče na razvoj djece.

„Na televiziji imamo mnogo rijaliti programa, mnogo onih ljudi koji možda po moralu ne bi trebali da budu zastupljeni, a na drugoj strani imamo profesore, naučnike koji svojim primjerom mogu da pokažu i podstaknu ljude i omladinu da budu bolji. Oni se zapostavljaju i tako dolazimo do odgovora zbog čega nam je društvo u stanju kakvom jeste. Ako roditelj ima više vremena za prijatelje, telefon, kafanu, a zapostavlja svoju djecu i dozvoli da ih odgaja televizija i telefoni, šta onda možemo da očekujemo. Taj problem je do nas i moramo da pogledamo sebe u oči i kažemo kako stvari zaista stoje. Treba da budemo samokritični, da se okrenemo ka djeci i budemo malo strožiji. Treba svi da se zapitamo, da krenemo od sebe, kakvi smo kao roditelji, kao djeca, supružnici, kolege, komšije, kakvi smo prema siromašnima, da li brinemo o njima… Jako je bitno da državne institucije, vjerske zajednice, NVO sektor i svi koji žele dobro našem društvu, iznađu rješenja kako da se prevaziđu ovi problemi i da se napravi odgovarajući plan i program za dalje“, podvukao je Hadžiburić i ukazao na činjenicu da danas nema programskog sadržaja sličnog onom kakav su nekad kreirali Dragan Radulović, Branko Kockica, Minja Subota…

Glavni imam barski ef. Mujdin Milaimi kazao je da porodica podrazumijeva zajednicu koju sačinjavaju muž, žena i djeca, istakavši da danas, nažalost, živimo u vremenu kada porodica gubi smisao i kada porodicu moderni svijet drugačije percepcira i formuliše.

„Porodica je jedan od najvećih emaneta koje je Allah Uzvišeni, povjerio na emanet ljudima. Vjerski i ovosvjetski život sa porodicom postaje lijep i uredan. Neoženjen čovjek je nepotpun. Porodica je nešto sveto i časno i svakome donosi dobro i korist. Prvi brak je sklopljen u džennetu (raju) između Adema(Adama) i Have(Eve). Zbog toga svaki brak sklopljen radi Božijeg zadovoljstva ima ukus dženneta (raja). U svim monoteističkim vjerama porodica je osnovna jedinica društva i temelj ljudske zajednice. Bez porodice, bez nastavka čovjekove loze, vjera se ne može živjeti, a život gubi smisao. Da bi čovjek dostigao savršenstvo uslov je da uđe u brak, osnuje porodicu i poštuje pravila bračnog života“, naglasio je Milaimi.

Nadbiskup barski msg. Rok Đonlešaj kazao je da je danas najveći problem u porodici vrijeme.

„Roditelji često nemaju vremena za svoju djecu, a kad neko nema vremena za nekoga, to znači da nema ljubavi, pa onda postane opasno. To je opasnost koja ugrožava današnje porodice i društvo, jer nađemo vremena za bilo što drugo, a za ono što je sveto često ga nemamo. Jako je opasno isključiti druge članove iz porodice, a to se nažalost događa. Čim se to dogodi, raspada se društvo, a ono se raspada onda kad se raspada porodica. Tamo gdje je zdrava porodica, tamo je zdravo društvo. Tamo gdje su ukućani zajedno, prisutna je ljubav i Bog“, objasnio je.

Đonlešaj je istakao i to da porodica nije nikada u krizi, već su u krizi pojedini članovi porodice – otac ili majka.

„Dijete je vrijednost koja je darovana ocu i majci. Dijete je dragulj, a on se mora izbrusiti da bi dobio svoj i vrijednost. Zato dijete nije nikad u krizi, i zavisi od roditelja kakav će dragulj izbrusiti. Samo preko oca i majke ono će dobiti vrijednost i sjaj, ali nažalost, često su roditelji ti koji zapadaju u krizu, jer izbjegavaju svoje obaveze. Dijete može neko drugi povesti u šetnju, u školu, nahraniti, ali niko mu nije u stanju pružiti ono što može majka – ljubav, to su u stanju samo roditelji“, naveo je nadbiskup barski dodavši da se danas mladi rijetko odlučuju na brak i ne žele dijete jer nemaju lijep primjer iz svog djetinjstva i boje se da i njihova djeca ne dožive to što su oni doživjeli.

Koordinator Katihetskog odbora Mitropolije crnogorsko-primorske, sveštenik Pavle Božović rekao je da se porodica nalazi u krizi koja može biti za nju šansa, ali i put propadanja. Božović je istakao i to da treba da skrenemo pažnju na odgovornost društva koje postavlja kriterijume koji dovode u pitanje sam smisao postojanja porodice.

„Kao posljedica materijalističkog načina, mnogi mladi ljudi uopše odustaju od formiranja porodice, a ako je formiraju to bude što kasnije i sa što manjim brojem članova. Svi ti podaci sa stopom razvoda brakova, nasiljem u porodici govore o toj krizi, ali ona može biti i predivna šansa da izađemo jači i bolji. Sve vjerske zajednice pozivaju da se vratimo drevnoj, Avramovskoj tradiciji. Hrišćanski oci i na Istoku i na Zapadu govore da je za porodicu potreban neko treći, a taj neko je Bog, koji ih spaja svim onim vrlinama. Između muža i žene ne može postojati ljubav ukoliko se u tu vezu neko treći ne umiješa – Bog kao neko ko će ih spajati. Smatram da i crkva i vjerske zajednice mogu da daju to nešto treće što nam nedostaje za ljubav, brak i roditeljstvo, što svi vidimo, a to je da odsustvo tog trećeg izaziva krizu u kojoj se nalazimo. Potrebno je da svi zajedno gledamo u jednom pravcu, pravcu vrline, dobrote i ljubavi, onda ćemo moći da pronađemo to nešto što nas spaja i funkcionalne odnose unutar nas samih“, kazao je.

Božović je decidan i da ako dijete vidi roditelje kako su smireni i skromni pred Bogom, kako poštuju i pažljivo slušaju božiju riječ, onda će se i ono samo ponašati tako.

Psihološkinja u Srednjoj stručnoj školi Milanka Okuka navela je da institucije, kao i cijela država, treba da ojača porodicu i afirmiše porodične vrijednosti.

„Intelektualni, emocionalni, socijalni razvoj počinje u porodici i ono što je jako važno je da je porodica i duhovni i moralni temelj razvoja ličnosti. Osim toplog odnosa prema djetetu u porodici, da je željeno i voljeno biće, jako su važni i međusobni supružnički odnosi, jer istraživanja pokazuju da brojni poremećaji ličnosti i ponašanja potiču iz  poremećenih supružničkih odnosa. Neophodno je da porodicu uredimo kao neki naš mikrokosmos, da bude zdravo okruženje, toplo, prijatno, da postoji međusobna komunikacija, uvažavanje, poštovanje, da razvijamo jaku radnu etiku. Važno je i da demonstriramo ljubav i poštovanje, iskrenost, velikodušnost, opraštanje unutar svoje porodice, kako bi djeca na osnovu toga što su te obrasce ponašanja stekli u porodici, kasnije primjenjivali van porodičnih okvira“, objasnila je.

Okuka je podvukla i da su porodične vrijednosti u krizi, te da se roditelji sve slabije bave vaspitanjem.

„Ono ostaje krajnja kategorija kojoj svi treba da posvetimo pažnju kako bi imali zdraviju omladinu, a samim tim i zdraviju državu. Porodica treba da odoli savremenim trendovima i izazovima, a imamo i krizu supružničkih odnosa koje se i te kako odražava na mlade ličnosti. Tu je i kriza rađanja i morala, vaspitanja. To su sve oblasti koje država treba dodatno da uredi, ali i svako od nas da da doprinos, kako bi porodica ojačala i bila temelj našeg društva“, decidna je psihološkinja.

Diplomirana socijalna radnica iz Centra za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja Jelena Čejović istakla je da se sve češće susreću sa porodicama u kojima postoje različiti oblici nasilja, ali i da je značajan broj onih čiji članovi koriste psihoaktivne supstance.

„Našim radom trudimo se da doprinesemo poboljšanju kvaliteta života, da pržimo podršku radi razvijanja zdrave porodice i da u mjeri u kojoj je to moguće, preveniramo porodične disfunkcije, da pomognemo članovima porodica da razviju vještine i razriješe krizne situacije u kojima se mogu naći. Značajna je saradnja različitih institucija, stoga ne mogu, a da ne napomenem saradnju Doma zdravlja i Centra za socijalni rad. Često kolege iz Centra organizuju konferencije slučaja na kojima razgovaramo, iznosimo mišljenja, tražimo moguća i nalazimo zajednička rješenja za koja se složimo da su najbolja. Naš rad se bazira na principima diskrecije, povjerljivosti i odgovornosti. Pored znanja i stručnosti, bitno je da istinski volimo naš posao, da volimo ljude i da ne otupimo na probleme i teškoće porodica koje nam se obrate za pomoć“, podvukla je Čejović i navela koji se sve servisi podrške pružaju u Domu zdravlja.

Psihološkinja Centra za socijalni rad Andrijana Raković objasnila je da je fokus njihovog djelovanja korisnik, a da bi ga bolje razumjeli i pružili mu podršku i pomoć, moraju ga sagledati kroz prizmu porodice.

„Porodica je osnovna ćelija društva. Ako bolje razmotrimo ovu definiciju, dolazimo do toga da društvo i budućnost našeg okruženja, upravo zavise od toga kakva je naša porodica. Naš rad se, nažalost, najviše bazira na disfunkcionalnosti porodice. Problemi koji se dešavaju i uzrokuju tu poavu su različiti, počev od alkoholizma, narkomanije, nasilja u porodici, ali i zanemarivanja i zlostavljanja naših najmlađih članova. Porodica bi trebala da bude mjesto gdje su svi sigurni, naročito djeca. Samo dijete polazi od toga da onako kako odrasta u svojoj porodici te vrijednosti treba usvojiti. To znači da na konkretan rast i razvoj, odnosno kako će se dijete razviti u psihičkom, emocionalnom, pa čak i fizičkom razvoju, utiče ne samo vaspitni stil samog roditelja, već i atmosfera u kojoj odrastaju, struktura, ali i ponašanje samih roditelja. Roditelji su najuticajniji model za jedno dijete. Jako je bitno da se poštuju članovi porodice, kako između supružnika, tako i između djece i samih roditelja. Granice i uloge treba da budu vrlo jasne, da se teži ka zdravom društvu“, kazala je, između ostalog Raković.

Ona je govorila i o nuklearnim, rekonstruisanim, ali i nepotpunim porodicama i njihovom uticaju na razvoj djece.

Događaj je lokalna uprava realizovala kao jednu od aktivnosti predviđenih Lokalnim akcionim planom socijalne i dječije zaštite i unaprjeđenja socijalne inkluzije, a koja za cilj ima podsticanje društvene brige o djeci i porodici.

Organizatori događaja bili su JU Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, JU Kulturni centar Bar, Opština Bar i JZU Dom zdravlja Bar.

Preuzeto sa: Srećna porodica – temelj za odrastanje zdravog pojedinca (barinfo.me)

Prepoznajući još odavno problem sve učestalijeg i većeg porasta vršnjačkog nasilja na teritoriji naše opštine, ali i na teritoriji cijele države i regiona, Centar za socijalni rad Bar je, u saradnji sa Upravom policije – Sektorom za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i Opštinom Bar, tokom mjeseca marta 2023.godine realizovao „Nedelju prevencije protiv vršnjačkog nasilja“ i ovim povodom održao radionice u gotovo svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji Opštine Bar.- - OŠ "Meksiko", OŠ "Anto Đedović"; OŠ "Blažo Jokov Orlandić"; OŠ "Jugoslavija"; Srednja ekonomska škola i dr. 

Uz saradnike iz Opštine i Uprave policije, učešće na ovim radionicama preventivnog i edukativnog karaktera, uzeli su  stručni radnici Centra za socijalni rad i to: Milena Leković, psiholog u Službi za odrasla i stara lica, Adela Šabović, pedagog- voditelj slučaja u Službi za djecu i mlade, mr Andrijana Raković, psiholog, voditelj slučaja u Službi za djecu i mlade i mr Vesna Jukić, psiholog, supervizor u Centru za socijalni rad. 

Cilj ovih radionica bio je jasan, a odnosi se na suzbijanje svih oblika vršnjačkog nasilja, posledice koje nasilje nosi sa sobom, kao i pomoć žrtvi nasilja, kada se nađe u takvoj situaciji.

Takođe, djeci su predstavljeni i načini i institucije gdje se i kako, može prijaviti vršnjačko nasilje, kao i koje su sankcije predviđene za djecu, učinioce vršnjačkog nasilja, ali i podrška koja je djeci neophodna u postupku oporavka od nasilja.

Planom aktivnosti Centra za socijalni rad Bar, a pozivajući se i na trenutne društvene okolnosti, stručne službe ovog centra će nastaviti sa proaktivnim pristupom, alarmiranjem javnosti i obilaskom škola i vrtića, kako bi se što više širila svijest o ovoj opasnoj društvenoj pojavi, koja, nažalost, ima stalni trend rasta i poprima „normalizujući“ karakter.

Biljana Pajović, direktorka Centra za socijalni rad i Jadranka Dragović, voditeljka slučaja u Službi za mlade, govoreći u Promenadi četvrtkom, o sve izraženijoj problematici – vršnjačkom nasilju, istakle su da sve institucije predano i pojačano rade na njegovom suzbijanju, ali da je za postizanje tog cilja ključno veće angažovanje porodice i zdrav ambijent u kojem djeca odrastaju. Pajović smatra da su zakonske odredbe u pojedinim slučajevima blage i nesvrsishodne, kao i da je neophodno izvršiti izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnim licima.

„Zakon je donesen prije dvanaest godina, sa jednom izmjenom 2018. U međuvremenu, u našoj praksi uočili smo znatan porast nasilja među djecom, od kojih su mnoga povratnici u izvršavanju tog krivičnog djela. Na primjer, vaspitna mjera pojačanog nadzora pokazala se kao neučinkovita, prvenstveno zbog toga jer nam nedostaje saradnja sa roditeljima. Bez njih ne možemo postići boljitak, a, nažalost, imamo roditelje koji ne prihvataju da problem postoji (u posljednjem slučaju vršnjačkog nasilja u Šušanju, čuli smo da roditelji djece vinovnika nasilja, makar prvih nekoliko dana, nisu pozvali porodice povrijeđenih dječaka da se informišu kako su i da se izvine njihovim roditeljima, što jasno pokazuje njihov stav prema svemu). Zbog neefikasnosti mjere pojačanog nadzora, mi smo razmišljali o uključivanju prestupnika u humanitarne organizacije i ustanove, gdje bi bili podvrgnuti društveno korisnom radu. Nadam se da ćemo naići na odziv kod poslodavaca i u humanitarnim organizacijama, a već smo realizovali ovu aktivnost, sporadično i nedovoljno, sa Crvenim krstom, Sportskim i Kulturnim centrom“, kazala je direktorka Centra za socijalni rad Biljana Pajović.

Pročitaj više …

Danas se obilježava Međunarodni dan socijalnog rada. Tim povodom, za Radio Bar i Bar Info, govorile su direktorica Centra za socijalni rad Bar, Biljana Pajović, voditeljka slučaja u Centru za socijalni rad Bar, Jadranka Dragović i socijalna radnica u Domu zdravlja Bar, Jelena Čejović.

“Ove godine socijalni radnici širom svijeta obilježavaju 21. mart kao Međunarodni dan socijalnog rada. U skladu sa odlukom Međunarodne federacije socijalnog rada, ovaj dan se obilježava svake godine trećeg utorka u mjesecu martu, a usmjerava se na doprinose socijalnog rada društvu i dio je kontinuiranog dijaloga o tome kako se nositi sa socijalnim izazovima širom svijeta”, objašnjava direktorica barskog Centra za socijalni rad, Biljana Pajović. 

Ona podsjeća da je „humanost na djelu“ sinonim za socijalni rad. Humanost  ili čovječnost je, kako navodi, aktivan odnos prema ljudskim vrijednostima, posebno prema drugim ljudima. Humanost posebno podrazumijeva brigu prema ljudima koji nijesu u mogućnosti da zadovolje svoje osnovne ljudske potrebe.

“Socijalni rad, osim što je praktična, priznat je i kao naučna disciplina. Iako je kao naučna disciplina relativno mlada (od kraja 19. vijeka) ljudska težnja za opštim blagostanjem i dobročinstvom, kao jezgro socijalnog rada, stara je koliko i ljudski rod. Bitna odlika profesionalnog socijalnog rada jeste i njegova multidisciplinarna naučna zasnovanost. Socijalni radnici pomažu ljudima da se suoče sa mnogim izazovima, mogu da utiču da se život čovjeka promijeni iz korijena”, navodi Pajović.

Pročitaj više …

Gošća Vjere Knežević Vučićević u emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara bila je magistarka Andrijana Raković, psihološkinja u Centru za socijalni rad. Tema razgovora je, vječito aktuelna – „Roditeljstvo i porodica“.

RB/BI: Susret u studiju Radio Bara otvorićemo pitanjem sa kojim problemima se najčešće srijeću roditelji današnjice?

Raković: Kao što je poznato, roditeljistvo predstavlja uvijek veliki izazov, prvenstveno iz razloga što svaki razvojni period u djetinjstvu predstavlja misiju za sebe. Svaki period nosi specifične potrebe i roditelj mora na njih da odgovori. Porodica u kojoj raste predškolsko dijete, ima za to doba uobičajne poteškoće i roditelji su u obavezi da pronađu način kako da se one što bezbolnije premoste. U periodu adolescencije problemi su značajno drugačije prirode, posebno iz razloga što se tada uticaj porodice smanjuje, a do izražaja dolazi uticaj društva, odnosno socijalne sredine.

RB/BI: Koliko i na koji način stručni tim Centra za socijalni rad može da pomogne i roditeljima i djeci?

Raković: Centar za socijalni rad prvenstveno radi savjetodavno, pružamo psihosocijalnu podršku i pomoć – kako djetetu, tako i kompletnoj porodici. Svako dijete je individua za sebe, tako da nemamo određene recepte, niti metode primjenljive za sve, već svako dijete iziskuje poseban rad.

RB/BI: Kada Vam se, Andrijana, roditelji obrate za pomoć, i koja je procedura ugovaranja susreta, kakav je tok samog procesa?

Raković: Svaki roditelj može da se obrati Centru za socijalni rad, bilo zbog neke informacije, ili pružanja konkretne stručne pomoći kada je u pitanju roditeljstvo. Istekla bih saradnju Centra za socijalni rad sa svim ostalim relevantnim institucijama koje, svakako, mogu da pomognu u radu, kako nama, tako i roditeljima – Centar za mentalno zdravlje, Savjetovalište pri Domu zdravlja, škole, kao i Centar za djecu sa posebnim potrebama.

RB/BI: Da li su roditelji iskreni, kakva su vaša iskustva? Jesu li spremni da priznaju greške i propuste?

Raković: Podrazumijeva se da je roditelj koji se obrati Centru za socijalni rad uvidio propuste i greške, odnosno svoju nemoć u  odgajanju djeteta, iz čega i proizilazi spremnost da od nas zatraži pomoć. Naravno, mi nemamo bilo kakvih predrasuda i negativnih mišljenja o roditelju koji se obrati Centru. Uvijek smo otvoreni da pomognemo i razjasnimo dileme i rizike koje nose određeni periodi odrastanja i formiranja zrele ličnosti.

Pročitaj više …

Dana 28.02.2023. godine, Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj posjetile su izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative Fana Delija i psihološkinja Jovana Knežević.

Povod sastanka bio je predstavljanje projekta ''Udruženi u ostvarivanju dječijih prava'' koji je podržan od strane UNICEF-a u Crnoj Gori i koji se implementira od strane NVO ''Centar za romske inicijative'' - Nikšić.

Jedan od ciljeva projekta jeste promocija dva licencirana servisa organizacije, usluga psihološkog savjetovanja i nacionalnog SOS telefona za potencijalne i žrtve dječijih ugovorenih brakova.

Navedeni servisi su dostupni i prepoznata je potreba saradnji sa centrima za socijalni rad, kako bi se na adekvatan način reagovalo i međusobnim djelovanjem radilo na spriječavanju pojave dječijih ugovorenih brakova.

Predstavnice Centra za socijalni rad posjetile su NVO „Orijent“ i uručile im zahvalnicu zbog dobre saradnje koja između ove dvije ustanove traje gotovo deset godina.

Kako je za Radio Bar i Bar Info istakla direktorica Centra, Biljana Pajović, tokom posjete su predstavnike ove organizacije informisale o problemima sa kojima se suočavaju.

„Zbog zabrane isplate jednokratnih novčanih pomoći koju imaju Centri za socijalni rad, a usljed raspisivanja predsjedničkih izbora, u proteklom periodu nije bilo isplata pomoći od strane Centra za socijalni rad Bar. Brojni pojedinci se redovno obraćaju našoj ustanovi sa zahtjevom za ovim vidom pomoći. Iako su opravdani, mi kao Centar, nažalost, u ovom periodu nijesmo u mogućnosti da im izađemo u susret i odgovorimo njihovim potrebama“, istakla je Pajović.

Ona je objasnila da je u pitanju socijalno izuzetno ugrožena kategorija građana, posebno u svijetlu povećanja troškova života uslovljenih ogromnim rastom cijena brojnih roba i usluga.

„Iz tog razloga, pomoć od organizacija koje su po svom humanitarnom radu prepoznate u Baru, je od nemjerljivog značaja. Ova NVO već dugi niz godina pomaže najugroženijim kategorijama stanovništva“, podsjeća Pajović.

Tokom sastanka razmatrani su i iznijeti predlozi za unaprjeđenje položaja socijalno ugroženih građana Bara.

„Poseban fokus tokom posjete je stavljen i na korisnike materijalnog obezbjeđenje porodice. U ovom trenutku u Baru 270 porodica koristi pravo na materijalno obezbjeđenje porodice. Iako ovo pravo mogu iskoristiti porodice u stanju socijalne potrebe, u Baru ga, ipak, koristi mali broj od onih koji žive u nemaštini. Organizacija ’Orijent’ se kontinuirano bavi humanitarnim radom i ima dosta realne slike sa terena, pa su ovi podaci ključni za pružanje socijalnih usluga“, objasnila je Pajović.

„Zahvaljujemo se direktorici Pajović na posjeti i lijepom gestu, a njoj i saradnicima želimo puno uspjeha u radu i nadamo se i budućoj dobroj saradnji i uspjesima“, kazali su iz NVO „Orijent“.

Dogovoreno je da se dobra praksa uzajamne podrške nastavi i ubuduće, kako bi se zajednički djelovalo u cilju pružanja pomoći onima kojima je to najpotrebnije.

Preuzeto sa: Centar za socijalni rad i NVO Orijent pomažu materijalno ugrožene (barinfo.me)

Danas, 23.02.2023. godine direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, Biljana Pajović  i stručna radnica Centra, Jadranka Dragović, shodno programu rada Centra i saradnji sa institucijama i organizacijama na lokalnom nivou, posjetile su Caritas barske nadbiskupije i Barsku nadbiskupiju. 

Nadležni nadbiskup barski monsinjor Rok Đenlešaj i direktor Caritasa Marko Đelović, zajedno sa predstavnicima Centra, razgovarali su o potrebama stanovništva koji su u riziku od siromaštva i lošeg materijalnog statusa.

Caritas Barske nadbiskupije je dugogodišnji partner u realizaciji pomoći upućene porodicama sa lošim materijalnim statusom. Riječ je o podršci u vidu prehrambenih i higijenskih proizvoda, školskog pribora, bebi opreme za lica koja nisu u stanju da te potrebe zadovolje. U ovom periodu, kada Centar nije u prilici da odobri jednokratne novčane pomoći, ovaj vid saradnje sa humanitarnim organizacijama je od velikog značaja.

Saradnja svih institucija i organizacija na lokalnom nivou je prepoznata kao neophodna, kako bi se na potrebe stanovništva blagovremeno reagovalo.

Nadbiskup barski monsinjor Rok Đenlešaj je tokom posjete izjavio da društvo mora biti jednako odgovorno koliko i pojedinac, da odgovori na potrebe, jer prvenstveno, od porodice počinje sve. Kako je istakao, tu djeca rastu, razvijaju se i usvajaju obrasce ponašanja. Kada su na tom nivou sve potrebe zadovoljene sve ide lakše, a kada nisu, onda je potrebna dodatna podrška i preispitivanje gdje smo pogriješili, naglasio je nadbiskup barski monsinjor Rok Đenlešaj. 

Kao i prethodnih  godina krajem decembra  Rotary klub Bar, na čelu sa predsjednicom ovog kluba Anitom Radulović,  dijeli djeci koja se nalaze na evidencijama Centara za socijalni rad, poklon paketiće koje za njih pakuju djeca istog uzrasta iz Engleske.

Mališani su  dobili namjenske paketiće, pakovane po polu i za uzraste od 1 - 3, od 4 - 7 i godina, a u njima se najčešće nalaze  higijenski i školski pribori, igračke,  kao i pisane dječije čestitke.

Za Centar za socijalni rad Bar opredijeljeno je više od 50 paketića.