Multimedija

Direktori  pet Centara za socijalni rad  su uzeli  učešće na  regionalnoj konferenciji o uslugama rane identifikacije kašnjenja i smetnji u razvoju i rane intervencije. Konferencija je održana  09.11.2022.  i 10.11.2022. godine u hotelu "Hilton" u Podgorici,   uz podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i EU. 

Konferenciji su prisustvovali Vesna Minić, direktorica Centra za socijalni rad Bijelo Polje, Vesna Rajković, direktorica Centra za socijalni rad za opštine Kolašin i Mojkovac, Biljana Dimić, direktorica Centra za socijalni rad Herceg Novi, Nikola Anđušić, direktor Centra za socijalni rad Danilovgrad  i Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj.

Na konferenciji su predstavljeni nalazi nacionalne Analize stanja u oblasti intervencija u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori.

Prepoznavanje kašnjenja i smetnji u razvoju u prvim godinama života i njihovo rješavanje kroz ranu intervenciju veoma je važno, jer se tako djetetu daje šansa da se razvije do svog punog potencijala, da savlada teškoće u razvoju i umanjuje se uticaj smetnji u razvoju.

Nastavlja se saradnja sa vaspitno-obrazovnim ustanovama u lokalnoj zajednici, te smo danas, 03.11.2022. godine, obišli Osnovnu školu "Anto-Đedovic" u Baru, gdje su nas primile direktorica škole, Stanka Vučinić i pedagog ove škole, Vlatka Gazević. Ispred Centra za socijalni rad Bar sastanku su prisustvovale mr Vesna Jukić, psiholog, Azra Čindrak, dipl.socijalna radnica i Biljana Pajović, direktorica Centra. Takođe, sastanku je prisustvovala Jelena Čejović, dipl socijalna radnica, koja je zaposlena u Domu zdravlja- Porodično-bračno savjetovaliste.
Tema razgovora su bili aktuelni problemi koji se tiču djece, nasilje u porodici, vršnjacko nasilje, kao i koraci u prevenciji i preuzimanju konkretnih mjera povodom ovih problema. Planirani su dalji koraci koji će voditi još boljoj saradnji i rjesavanju zajedničkih problema.
Zahvaljujemo se direktorici i pedagogu Osnovne škole "Anto-Đedović" na srdačnom prijemu i radujemo se daljoj saradnji sa ovom školom.

Dana 18.10.2022. godine  predstavnici Centra za socijalni rad Bar posjetili su Osnovnu školu “Srbija” u Baru. Centar za socijalni rad kao organ starateljstva prati razvoj djece koja su smještana u hraniteljske porodice, te briga za pravilno odrastanje podrazumijeva i njihovo adekvatno školovanje. Ovim povodom vođen je razgovor o učenicima Osnovne škole “Srbija” koji su smješteni u hraniteljskim porodicama. Razgovor je vođen i povodom učenika koji imaju probleme u ponašanju. Tokom sastanka predložene su dalje aktivnosti u cilju korekcije neželjenog ponašanja ove djece. Takođe, bliže je pojašnjenja uloga  organ starateljstva, koji  obezbjeđuje osnovnu zaštitu prava i interesa djeteta odgovarajućim intervencijama socijalne i porodično-pravne zaštite djeteta. 

Sastanku su prisustvovali Mirjana Vučević – direktorica škole, Elda Hodžić - pedagoškinja, Nina Žugić – nastavnik, Rajna Popović- nastavnik, Jasminka Spahić - prof. razredne nastave, Dina Beharović - prof. razredne nastave, Nina Stević - asistent u nastavi, Biljana Pajović-direktorica Centra za socijalni rad, Azra Čindrak- dipl.socijalna radnica i Adela Šabović, dipl.pedagog.

U Centru  za socijalni rad u Baru  od 15.01.2022. godine dvije pripravnice (bachelor socijalna politika i socijalni rad) su  započele program stručnog osposobljavanja, na osnovu  Zakona  o stručnom osposobljavanju lica  sa stečenim  visokim obrazovanjem,  posredstvom Uprave  za kadrove, a u trajanju od devet mjeseci. 

Za pripravnicu  Danijelu  Tripovic mentor je bila Katica  Kovač,  dipl. socijalna  radnica,  dok je za Milenu  Petrović mentor bila  Anita Adrovic, takođe  socijalna  radnica.

Tokom rada, upoznale  su se sa poslovima  i zadacima  stručnih  radnika tri službe- Službe za djecu i  mlade, Službe za odrasla  i  stara  lica i Službe za materijalna davanja i  pravne  poslove.  

Ovim  putem izražavamo  zahvalnost  našim  dragim  pripravnicama  koje su u ovim izazovnim  vremenima  dale maksimalan doprinos  i posvećenost  u radu.

U PJ Ulcinj, program  osposobljavanja  je realizovan  za Valentinu Popović  ( bachelor socijalne politike i socijalnog  rada) i Mladena Perica ( dipl pravnika).

U Osnovnoj školi "Meksiko" u Baru, dana 20.09.2022.godine, održan je sastanak između predstavnika Centra za socijalni rad i predstavnika Osnovne skole "Meksiko". Sastanku su prisustvovali direktorica Centra za socijalni rad Biljana Pajović, Andrijana Raković, psiholog, Anita Adrović i Azra Cindrak, socijalne radnice, Lola Bulatović, direktorica skole, Lejla Bubić, pom. direktorice, Olja Pesić, pedagogica škole, Munira Delalić, nast. razredne nastave, Silvija Tusevljak, prof. razredne nastave, Nataša Markoc, prof. c-s,b,h jezika i knjizevnosti i Mujo Dacić, nast. fizike. Predmetni nastavnici su bili u ulozi odjeljenskih starješina učenika o kojima smo razgovarali.
Sastanak je održan na inicijativu Centra, a cilj istog je nastavak dobre saradnje sa ovom školom, sa posebnim osvrtom na praćenje djece koja su smještena u hraniteljskim porodicama, a pohađaju ovu školu , kao i djece koja imaju probleme u ponašanju.
Opšti zaključak je da su škole i centri za socijalni rad saveznici u zaštiti djece, te da će se ubuduće planirati intezivnija saradnja, za opšte dobro djece.

Nakon što su pravo za ostvarivanje dječjeg dodatka  u Crnoj Gori  ranije iskoristili roditelji djece do 6 godina, od početka jula krenula je i prijava za dječji dodatak koji je Vlada odobrila i za djecu do 18 godina. U Centru za socijalni rad, područna jedinica Ulcinj vlada veliko interesovanje za prijave, a rukovoditeljka Mirsada Ceković potvrdila je i da je procedura prijave jednostavna i brza.

„Prijava roditelja djece do 18 godina za ostvarivanje prava na dječji dodatak počela je 4. jula, s tim što primjena prava počinje od 1. oktobra, dok će prve isplate krenuti od 1. novembra. Postoji veliko interesovanje roditelja, jednom pravilnom koordinacijom zaposlenih  više radnika je raspoređeno u kancelarijama za  prijem i na taj način obrađujemo više zahtjeva. Tako je omogućeno da se što brže i lakše vrše prijave“, potvrdila je Ceković.

I dok su u nekim filijalama većih gradova gužve i redovi, u Ulcinju to nije slučaj.

„Sve stranke  koje imaju pravo na ostvarivanje dječjeg dodatka mogu da se jave radnim danima u periodu od 7h do 15h, bez obzira kojim slovom počinje njihovo ime ili prezime. Ministarstvo je preduzelo sve aktivnosti za što bržu i nesmetanu predaju zahtjeva za dječji dodatak, tako da stranke imaju mogućnost da zahtjeve predaju bez većih napora, a to znači da nema potrebe dostavljanja nikakve dokumentacije, već je potrebno da se dostavi lična karta roditelja na uvid, matični brojevi djece odnosno porodice“, kazala je Ceković.

Pravo na dječji dodatak, za djecu od 6 do 18 godina prema posljednjim podacima ima oko 3200 djece,a od početka ciklusa pristiglo je blizu hiljadu prijava.

„Od prvog dana podnošenja zahtjeva pa do danas, prema našoj evidenciji podnešeno je oko 970 zahtjeva, a taj broj se povećava iz dana u dan“, dodala je Ceković.

Primjena prava počinje od 1. oktobra, a prva isplate biće sredinom novembra tekuće godine, navedeno je ranije iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Zahtjevi se mogu podnijeti bilo kada i nakon 30. septembra, s tim što primjena prava počinje od prvog dana narednog dana mjeseca, za mjesec kada je stranka predala zahtjev”, zaključila je Ceković.

Pravo na dječji dodatak može ostvariti svako dijete do navršene 18. godine života, kao i djeca koja su korisnici materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć ili lične invalidnine. Ova nadoknada je, u većem iznosu, predviđena i za djecu bez roditeljskog staranja, kao i one čiji su roditelji, usvojitelji, staratelji, hranitelji kao korisnici materijalnog obezbjeđenja zasnovali radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije.

Pravo na dodatak ima petoro djece u porodici, uz izuzetak kada je  riječ o dvojkama, trojkama. Iznos dječijeg dodatka biće, kao što je to sada slučaj i sada za djecu do šest godina, biće 30 eura mjesečno. Za djecu koja dobijaju dodatak, po drugom osnovu, kao na primjer korisnici materijalnog obezbjeđenja, dodatak iznosi 44 eura. Za korisnike dodatka za njegu i pomoć 52 eura, a djecu koja su korisnici lične invalidnine i one bez roditeljskog staranja 60 eura.

izvor: CSR Ulcinj: Predato blizu hiljadu zahtjeva za dječje dodatke, prijave brze i jednostavne – TVTeuta

U ponedjeljak 18.aprila 2022.g. u amfiteatru Srednje stručne škole u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu, sport i mlade Opštine Bar, Centrom za socijalni rad i predstavnicom Područne jedinice policije u Baru, Tim za zaštitu učenika od nasilja realizovao je tribinu: ,,STOP-vršnjačkom nasilju“.

Tribini interaktivnog tipa prethodilo je prikazivanje filma na istu temu pod nazivom Preobražaj. Isti je bio povod za analizu i diskusiju o vršnjačkom nasilju, njegovim uzrocima i načinima prevazilaženja. Učenici su imali priliku da još jednom sagledaju posledice nasilnog ponašanja, vrste nasilja, načine prijavljivanja i šta mogu učiniti u slučajevima nasilja. Upoznati su sa mjerama zaštite žrtve od nasilja, procesuiranjem nasilnika i obavezi da se takve tajne ne smiju čuvati.

Na tribini je bilo riječi i o nasilju nad djecom u porodici.

Gošće tribine koje su odgovarale na pitanja učenika bile su:

Vesna Jukić i Andrijana Raković, psiholozi u Centru za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj,
Irina Dabović, Jadranka Perutović i Jelena Todorović iz Sekretarijata za kulturu, sport i mlade i
Alma Hot, inspektor za maloljetničku delinkvenciju.
Tribini su prisustvovali učenici: 2-5, 3-4 i 2-6 odjeljenja.

preuzeto:

https://srednjastrucna-bar.me/%d1%82%d1%80%d0%b8%d0%b1%d0%b8%d0%bd%d0%b0-%d0%be-%d0%b2%d1%80%d1%88%d1%9a%d0%b0%d1%87%d0%ba%d0%be%d0%bc-%d0%bd%d0%b0%d1%81%d0%b8%d1%99%d1%83/

Bez obzira na sve promjene koje su se desile u društvu, porodica ostaje nezamjenjiv okvir za normalan i potpuni razvoj ličnosti djeteta, a nastavak vaspitanja i socijalzacije, djeca treba da ostvare i dožive u školi, poručeno je sa radionice na temu vršnjačkog i online nasilja, koja je juče održana u Velikoj sali Opštine.

Radionicu je realizovala Opština Bar i Sekretarijat za kulturu sport i mlade u saradnji sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom, Srednjom stručnom školom, Centrom za socijalni rad, Centrom bezbjednosti i nevladinom organizacijom „Bubulj“.

Skup je započet prikazivanjem filma „Preobražaj“ koji se bavi temom vršnjačkog nasilja i autorski je rad „NVO Bubulj“, u saradnji sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i mlade, mr Irina Dabović kazala je da je vršnjačko nasilje prisutno i da su za to odgovorni svi – i roditelji i škola i institucije sistema.

„Samo zajedno, sarađujući i koordinirajući aktivnosti, možemo se suočiti sa ovim problemom. Opština Bar je problem prepoznala i u Lokalnom akcionom planu za mlade, kojim su predviđene edukativne radionice sa mladima i sa roditeljima na temu vršnjačkog i online nasilja. Takođe, želim da podsjetim da je Sekretarijat za kulturu, sport i mlade, sredinom oktobra prošle godine, zajedno sa našim partnerskim organizacijama u realizaciji aktivnosti iz LAP-a za mlade, na gradskom trgu organizovao kampanju ’Stop svim oblicima nasilja’ jer je vršnjačko nasilje, nažalost, samo jedan od oblika, možda među vidljivijima, jer se najčešće odvija pred svjedocima. Nažalost, i djeca i mladi, ali i stare i nemoćne osobe, znatno više su izloženi oblicima porodičnog nasilja koje je prikriveno, a u fokus javnosti dospijeva kada postane tema crnih hronika“, istakla je Dabović.

Policijski inspektor I klase za maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici u Centru bezbjednosti Bar, Alma Hot naglasila je da su policijski službenici „navikli“ da se sa problematikom vršnjačkog nasilja susreću u kasnijim godinama adolescencije.

„Radili smo sa i djecom od 14 godina, što nas negdje demorališe kao osobe i ljude, ne samo kao službenike. Iako s susrećemo sa raznim problemima, uvijek nam rad sa djecom bude težak. Naiđemo na veliko nerazumijevanje od strane roditelja i škola, ali valjda je postala praksa pojedinaca da prebacuju svoje odgovornosti na institucije. Institucije su tu da bi rješavali probleme, ali ne i da bi prevaspitavaju djecu. Mislim da sam ja i Centar bezbjednosti Bar posljednja stanica gdje treba da dođe dijete od 14 godina, tj. da ne bi trebalo uopšte da dođe“, kazala je Hot.

Direktorica Centra za socijalni rad, Biljana Pajović istakla je da je vršnjačko nasilje u protekle dvije godine u velikom porastu. Osim toga, tu je i nasilje putem interneta, a Pajović smatra da je to problem koji se tek otvara.

„Uloga Centra je vrlo specifična, mi imamo i protektivnu i proaktivnu ulogu. Radimo sa djecom koja su žrtve nasilja, kao i sa počiniocima. To je kontinuirani rad, gdje pružamo podršku žrtvi i radimo sa počiniocem nasilja, a imamo razliku kad dođe do agresivnog ponašanja. To može biti situacino ponašanje, ali kada se neko ponašanje ponavlja mnogo češće, onda zaista prelazi u nasilje i zahtijeva sistemsko rješenje i dugotrajniji rad sa djecom i porodicom. To može biti model iz porodice koji se prenosi, ali nije nužno, prosto može biti i model iz sredine, kao i uticaj nekih kompromitujućih ličnosti koje su uzor djetetu. Zato se u tom adolescentskom periodu treba najviše posvetiti djeci- kako roditelji, tako i mi kao institucija koji smo dužni da se bavimo zaštitom same djece“, objasnila je Pajović.

Socijalni radnik i psiholog, Andrijana Raković navela je da je uloga Centra za socijalni rad dvojaka.

„Kada je u pitanju podrška žrtvi vršnjačkog nasilja, glavna i osnovna uloga jeste pružanje psihosocijalne podrške samoj žrtvi, ali takođe i savjetodavni rad ne samo sa njom, već i sa porodicom. Radnik Centra za socijalni rad je tu da svoj dio vremena posveti žrtvi nasilja i prepozna određene potrebe, ali svakako je porodica ta koja je nama uporište, jer ako vodimo razgovor sa određenim djetetom, a od njegove familije nemamo podršku, dolazimo do problema i naš rad ‘pada u vodu’“, istakla je Raković.

Pročitaj više …

 

U prostorijama Centra za socijalni rad u Baru danas su, uz poštovanje svih epidemioloških mjera, djeci bez roditeljskog staranja, tradicionalno podijeljeni novogodišnji pokloni.

Za njih 40-oro obezbijeđeni su pokloni vrijednosti od po 50,0 eura i prigodni poklon paketići Rotary cluba.

Prethodne sedmice, zajedno sa predstavnicima Opštine Bar i Crvenog Krsta uručeni su novogodišnji pokloni starijim licima iz Bara, za njih 19 smještenih u Domovima starih u Risnu i Bijelom Polju.

Preuzeto sa:http://barinfo.me/centar-za-socijalni-rad-podijelio-novogodisnje-pakete-djeci-bez-roditeljskog-staranja/

U uslovima epidemije koronavirusa zamrznute su sve aktivnosti nevladinih organizacija koje se bave djecom sa teškoćama u razvoju i osobama sa invaliditetom. To je dodatno pojačalo njihovu uobičajenu izolaciju i usamljenost, ali nijesu zaboravljeni. Predstavnici Centra za socijalni rad obezbijedili su pakete sa namirnicama i higijenskim sredstvima za korisnike NVO “Adria”, a podršci se priključio i Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo iz Bara.

Osobe sa invaliditetom, od izbijanja pandemije koronavirusa, u posebno su teškoj situaciji. Nekada okupljeni u NVO “Adria”, čije su prostorije u barskom naselju Polje, gdje su se družili, bavili zanatskim i kreativnim aktivnostima, sada su ponovo osuđeni na izolaciju i svoj zatvoreni svijet.

“Do otvaranja Adrie, jedina socijalna komunikacija i interakcija osobama sa invaliditetom bili su članovi porodice. Ovdje su, napokon, počeli više da se socijalizuju, izlaze napolje, druže se, bave raznim aktivnostima, a imamo i dobar volonterski servis sa učenicima Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, ali i drugima. Sada je sve to prestalo, a dodatno otežava situaciju što se mnogi od njih ne služe telefonom , većina nemaju ni kompjuter, tako da ne možemo da ostvarimo ni tu vrstu komunikacije, putem skajpa, što bi im mnogo značilo. Jedino komuniciram sa njihovim roditeljima i starateljima, koje povremeno nazovem da čujem kako su i kako provode vrijeme”, kazala je za Radio Bar i Bar Info, Marta Anđelić, predsjednica i osnivač NVO “Adria”.

Kod većine osoba sa invaliditetom ljekari su morali da prepišu dodatnu terapiju. Otac tridesetsedmogodišnjeg Srđana, ometenog u razvoju, Jovan Popović, ističe da su se navikli dvadeset godina da dolaze u Adriu. To je za njegovog sina i sve ostale korisnike bio prozor u svijet, razonoda i zadovoljstvo.

“Sada je Srđan posebno uznemiren, teško mu pada izolacija, a da nesreća bude veća, i supruga mi je bolesna. Nismo izašli iz kuće od 15.03., ali tako treba, moramo se strpiti i ispoštovati preporuke nadležnih”, kazao je Popović, koji je naglasio da im je zbog toga podrška Centra za socijalni rad, još značajnija. “Zahvaljujem se u ime roditelja. Ova podrška pokazuje da nas društvo nije zaboravilo, a da je solidarnost na djelu u ovim teškim vremenima, na najljepši način”, istakao je Jovan Popović.

I za Martu Anđelić podrška je veoma važna, posebno, kako je naglasila, što dolazi od njihovih partnera, od samog početka, Centra za socijalni rad i Crvenog krsta.

Direktor Centra za socijalni rad-Bar i Ulcinj, Slobodan Đonović, pozvao je korisnike Adrie i pripadnike OSI populacije na strpljenje i poštovanje preporuka zdravstvenih radnika.

“Mi smo danas posjetili udruženje Adria, kako bi uručili prigodne poklone roditeljima osoba sa invaliditetom, u skladu sa okolnostima. Takođe, želio bih da im prenesem poruke Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore, da budu strpljivi, jer će sve ovo, nadamo se, skoro biti iza nas, a oni će se i svi mi, vratiti druženju i aktivnostima koje su im uljepšavale žiot. Sa nama su i predstavnici Crvenog krsta, koji su, poslije ljekara, najizloženiji riziku po zdravlje, jer su stalno na terenu, direktno komuniciraju sa brojnim korisnicima i iznose, u dosadašnjem periodu, ogroman teret”, kazao je Slobodan Đonović.

U Centru za socijalni rad se u protekle tri nedjelje intenzivno radi, jer su potrebe, posebno najugroženijeg stanovništva, znatno uvećane. Brižljivo se pravi evidencija sa CK i određuju prioriteti, kada je riječ o donacijama namirnica i higijenskih sredstava, a obavljaju se i druge aktivnosti podrške.

“U saradnji sa Vodovod i kanalizacija doo uspjeli smo da u Sutomoru instaliramo česme za romske porodice, sa mnogobrojnim članovima i, na taj način, smanjimo mogućnosti zaraze. Broj korisnika materijalnog obezbjeđenja jeste 404 porodica, od toga su 81 staračkih domaćinstava, a osim toga imamo i veliki boj u stanju socijalne potrebe. U martu smo imali udvostručen broj isplaćenih jednokratnih novčanih pomoći, a u prvih deset dana aprila, u istom,dakle, udvostručenom iznosu”, kazao je Đonović, koji je obećao da će Centar za socijalni rad, uz podršku partnera, obezbijediti socijalnu sigurnost.

Nevladinoj organizaciji “Adria” i njihovim korisnicima pomoć u velikim paketima, sa svim potrepštinama za jednu porodicu, uručili su i predstavnici Fakulteta za poslovnu ekonomiju i pravo (FPEP) u Baru.

“Našom današnjom skromnom donacijom imali smo za cilj da, prije svega, skrenemo pažnju šire javnosti na potrebe štićenika NVO Adria, ali i sve ostale osobe u Crnoj Gori sa invaliditetom i smetnjama u psihofizičkom razvoju. Takođe, želimo posebno da istaknemo zahvalnost zaposlenima i volonterima CK Bar, koji su, po ko zna koji put, dokazali koliko predano rade sa ciljem rješavanja problema građana koji su u stanju socijalne potrebe. Iz tog razloga, pozivamo i ostale organizacije, kompanije i pojedince da, svako u okvirima svojih mogućnosti, da svoj doprinos u zajedničkoj borbi da pomoć dobiju svi kojima je potrebna”, kazao je za Radio Bar i Bar Info, Nikola Abramović, saradnik u nastavi na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo u Baru.

Izvor: https://barinfo.me/video-donacije-centra-za-socijalni-rad-i-fpep-za-nvo-adria/#prettyPhoto