Multimedija

Centar za socijalni rad Tivat, organizovao je  Dan otvorenih vrata na temu porodičnog  nasilja, sa posebnim akcentom na zabrani tjelesnog kažnjavanja djece, dana 25.11.2019. godine, u saradnji sa Opštinom Tivat, Sekretarijatom za sport, mlade i socijalna pitanja.

Okruglom stolu na temu „Pričajmo o nasilju” prisustvovali su predstavnici Uprave policije Tivat, Osnovne škole "Drago Milović" i "Branko Brinić", Muzičke škole Tivat, Internacionalne KSI škole,JU Vrtića "Bambi", Crvenog krsta Tivat, Doma zdravlja Tivat, Srednje škole "Mladost" Tivat, Kancelarije za integraciju RE populacije, Tima za socijalnu zaštitu Opštine Tivat,  kao i NVO"Udruženje žena Tivat

Rukovoditeljka Centra za socijalni rad Tivat, Silvana Mamula socijalna radnica govorila je o fenomenu porodičnog nasilja, o posljedicama koje ostavlja po članove i naglasila da se kompleksnost problema ogleda u  činjenici da se ovaj vid nasilja dešava u sredini u kojoj bi pojedinac trebalo da se osjeća najsigurnije.

Socijalna radnica Centra za socijalni rad Tivat, mr Željka Stevović predstavila je Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, kao i statistiku Centra za socijalni rad za proteklu godinu. Naglasila je da Protokol obavezuje sve resore da pruže žrtvi nasilja u porodici adekvatnu zaštitu i da u odnosu na ovaj problem reaguju koordinirano i efikasno.

Sekretarka Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović predstavila je aktivnosti kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” koja je  počela 25.11.2019. godine i trajaće  do 10. decembra kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Svim prisutnima uručen je Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici.

Promocije  Dana otvorenih vrata koje se odnose na temu ”Razvoj hraniteljstva”, sa akcentom na hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i na temu „ Nasilje u porodici“, sa posebnim akcentom na  zabranu tjelesnog kažnjavanje djece,  naš Centar je održao : 

• 25.11.2019 godine   "Danom  otvorenih vrata" i koji su održani  u sve tri opštine, a kojima su predhodili  nastupi stručnih radnika  Centra  na lokalnim radio stanicama Kotora, Tivta  i TV Budva.

U novembru 2019  naš Centar  je štampao prigodan plakat na temu   „ Nasilje u porodici“, sa posebnim akcentom na  zabranu tjelesnog kažnjavanje djece,    u  tiražu od  50 primjeraka.

Promocije  Dana otvorenih vrata koje se odnose na temu ”Razvoj hraniteljstva”, sa akcentom na hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i na temu „ Nasilje u porodici“, sa posebnim akcentom na  zabranu tjelesnog kažnjavanje djece,  naš Centar je održao :

• 28.06.2019 godine   "Danom  otvorenih vrata" i  koji su održani  u sve tri opštine, a kojima su predhodili  nastupi stručnih  radnika  Centra  na lokalnim radio stanicama Kotora, Tivta  i TV Budva.

U saradnji sa srednjom školom „ Mladost „ iz Tivta I JU CZSR za opštine : Kotor, Tivat i Budvu, u prostorijama područne jedinice Tivat je dana 10.05.2019 godine je održan Socijalni Dan uz prisustvo radnika Centra i šest učenika srednjoškolaca, u okviru projekta „Akcioni dan,“ koji se od 1968. godine sprovodi u zemljama Zapadne i Sjeverne Evrope.
Projekat podrazumijeva da tokom jednog dana srednjoškolci širom zemlje dobiju priliku da određeni vremenski period i u skladu sa svojim obrazovnim profilima obavljaju poslove kod različitih poslodavaca (partnera na projektu), bez obaveze da tokom ta 24h pohađaju nastavu u školi. Za posao koji obavlja kod određenog poslodavca tokom Akcionog dana, svaki srednjoškolaca/ka dobija dnevnicu u iznosu od 10 (deset) EUR, koja se uračunava u poseban fond na osnovu kojeg se raspisuje konkurs koji za cilj ima finansiranje projekata srednjoškolskih učeničkih parlamenata Crne Gore koji su od važnosti za obrazovni sistem, razvijanje omladinskog aktivizma, suzbijanje diskriminacije, vršnjačkog nasilja, govora mržnje, te podizanje svijesti o drugim društveno važnim temama i pitanjima.

Centar za socijalni rad Kotor je održao je promociju hraniteljstva ispred glavnih gradskih vrata.

Cilj promocije je informisati javnost o značaju hraniteljstva kao privremenog oblika zaštite djeteta.

Našem gradu su neophodne nesrodničke hraniteljske porodice koje imaju želju i mogućnost da pomognu djetetu koje je ostalo bez porodične njege.

Promocija je izazvala veliko interesovanje građana koji su htjeli da čuju i da se upoznaju sa programom koji nudi Centar za socijalni rad iz Kotora.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/promocija-hraniteljstva-kotorskog-centra-za-socijalni-rad/

Sve države potpisnice Konvencije o pravima djeteta, imaju obavezu da osiguraju da svako dijete to pravo i ostvari. Onda kada porodica ni
uz pomoć države ne može da pruži odgovarajuću brigu o djetetu, država mora obezbijediti adekvatan oblik zbrinjavanja, a to je hraniteljstvo.
O tome šta je hraniteljstvo, ko može biti hranitelj i koja su njegova prava, razgovarali smo sa socijalnom radnicom tivatskog Centra za socijalni rad, Vedranom Petković.

„Hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje. Prema porodičnom zakonu, u hraniteljsku poroidicu može se smjestiti dijete bez roditeljskog staranja, dijete čiji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici, vaspitno zapušteno dijete i dijete sa smetnjama u razvoju. Hraniteljska porodica njeguje dijete, brine se o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju i ono što je najbitnije pruža djetetu prijeko potrebnu toplinu porodičnog doma“.
Hranitelji mogu biti porodični ljudi, samci, penzioneri, razvedeni, udovci i slično, bez obzira na pol, rasu, etničku pripadnost, religiju ili neko drugo lično svojstvo.
„Stambeni i materijalni uslovi bi trebali da budu na nekom zadovoljavajućem nivou. Mora biti prisutna želja i pozitivna motivacija za bavljenjem ovom ulogom, da zdravstveno stanje svih članova u porodici bude stabilno. Odnosi u porodici u takodje veoma bitni, trebalo bi da budu procijenjeni kao skladni i harmonični i da postoji razumijevanje razvojnih potreba djeteta“-ističe Petković.
Sama procedura oko hraniteljstva je vrlo jednostavna. Dovoljna je volja i motivacija kao prvi korak, zatim da se obrate Centru za socijalni rad u gradu u kom žive, gdje će dobiti kontakt osobu koja je obučena za davanje informacija o hraniteljstvu. Nakon toga predaje se zahtjev, a posle toga će uslijediti procjena koju vrši stručni kadar Centra, koji se obavlja kroz razgovore, kućne posjete, obuke i sve je to usmjereno na pripremu hranitelja da se bave vaspitanjem i podizanjem djece. Cijela procedura oko procjene ne može trajati duže od šest mjeseci. Nakon što stručni kadar procijeni porodicu ili pojednica podobnim za bavljenjem hraniteljstvom, onda se čeka na smještaj djeteta u tu porodicu. Petković naglašava da se hranitelji ne procjenjuju za odredjeno dijete, već da u porodicu dolazi dijete kome je ta vrsta zaštite potrebna, a čak ne mora biti iz iste opštine.
„Svaka hraniteljska porodica dobijs podršku, bilo psihološku ili neku drugu vrstu, a to se procjenjuje da bi se odredilo kojoj porodici je potrebna neka vrtsa podrške. Tu je i finansijska podrška koja nije ništa manje bitna, država obezbjedjuje naknadu za rad hranitelja i boravak djeteta u porodici. Za smještaj djeteta, hraniteljska porodica ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 250 eura, za podršku za njihov rad obezbijedjeno je 75 eura mjesečno, a dijete koje se nalazi u hraniteljskoj porodici ima pravo na dječiji dodatak u iznosi od 40 eura mjesečno“-naglašava Petković.
Osim toga, tu su i druga prava koja hraniteljska porodica ostvaruje. Dijete iz hraniteljske porodice ima pravo na odmor i rekreaciju u zimskom i ljetnjem periodu, besplatne udžbenike za djecu, kao i subvenciju za električnu energiju i pravo na jednokratnu pomoć. Hranitelji su odgovorni za ukupnu brigu o djetetu koje se nalazi u njihovoj porodici, takodje moraju biti usmjereni na razvoj identiteta djeteta i zastupati njegova prava, kao i nesmetan kontakt sa biološkom porodicom osim ako nadležni organ procijeni da to nije u najboljem interesu djeteta.
Na teritoriji Tivta trenutno ima pet hraniteljskih porodica u kojima se nalazi troje djece iz Tivta, po jedno iz Kotora i Herceg Novog, dok je za jedno dijete sa teritorije tivatske opštine, kao adekvatan oblik zaštite, obezbijedjena hraniteljska porodica u Podgorici.
Hraniteljstvo je humano djelo koje može promijeniti i oplemeniti život porodice, život djeteta, stvoriti pozitivnu sliku života. Zato budimo humani.

preuzeto sa: https://radiotivat.com/vedrana-petkovic-hraniteljstvo-je-humano-djelo/2018/11/

Tema nasilja u porodici zaokuplja sve aktere društva, ali ono što ohrabruje je da se više ne ćuti, odnosno sve manje se ćuti, govori se i traže rješenja za smanjenje i za suzbijanje ove pojave koja je prisutna i u opštini Kotor.

Ovo su gostujući u emisiji “Skalin parapet“ istakle pedagoškinje u kotorskom Centru za socijalni rad Ivana Kordić i Vanesa Manojlović.

One su direktno uključenje i u timu rade sa žrtvama nasilja.

Definisani su zakonski i institucionalni okviri za sistemsko rješavanje nasilja u porodici, podsjetila je Vanesa.

Nasilje u porodici predstavlja sva djela nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske povrede ili patnje, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, ili prinudu, a do koga dolazi između članova porodice, pri čemu se članom porodice smatra i vanbračni partner ili partnerka, objašnjava Ivana.

Najrasprostranjeniji vid nasilja je psihičko, a potom i fizičko nasilje, kažu naše sagovornice koje u praksi upravo nailaze na ovaj problem kao dominantan.

One ističu da za nasilje nikada nije kriva žrtva već je odgovornost na počiniocu.

Kada je u pitanju fizičko nasilje tu je zastupljeno šamaranje,udaranje, guranje, šutiranje ili psihičko u kojem je zastupljeno vrijeđanje, optužbe, kritike, prijetnje.

Seksualno nasilje je svaki pokušaj ostvarivanja seksualnog odnosa i aktivnosti protiv volje druge strane.

To su oblici sa kojim se naše sagovornice srijeću i u našoj lokalnoj zajednici.

One napominju i ekonomsko nasilje do kojeg dolazi kada nasilnik ne daje novac za potrebe porodice ,ne dozvoljava da se ima uvid u pristup u porodičnu zaradu, a ekonomsko nasilje je čak i kada branite da se partner ili partnerka zaposli, kada manipulacijama se onemogućava napredovanje u poslu ili školi.

Na naše pitanje u kojim slučajevima se prijavljuje nasilje u porodici, pedagoškinje kotorskog Centra za socijalni rad odgovaraju da nasilje treba prijaviti odmah, uvijek i bez odlaganja, iako to nije lako.

Nasilje u porodici je jedno od hronično manje prijavljenih krivičnih djela u odnosu na realnu sliku koja postoji.

Međutim, važnio je znati da upravo ćutanje podstiče nasilje u porodici, nagašavaju naše sagovornice.

Ćutanju se pribjegava upravo iz straha u suočavanju od posljedica prijavljivanja, ili mišljenja da će ćutanjem zaštititi sebe i djecu.

Čitav tim je na zadatku u borbi protiv nasilja, a to su osim Centra za socijalni rad i policija, tužilaštvo, organ za prekršaje zdravstvene ustanove, podsjećaju pedagoškinje iz kotorskog Centra za socijali rad, koji je kada je riječ o nasilju dostupan 24 sata.

Najčešće žrzve nasilja su žene koje uglavnom trpe nasilje od svojih partnera.

Djeca mogu da budu direktno i indirektno žrtve nasilja.

Ukoliko je dijete svjedok nasilju među roditeljima i ono će biti smatrano žrtvom.

Dokazano je da u mnogim istraživanjima djeca koja su svjedoci nasilja u porodici trpe iste psihološke posljedice kao djeca koja su direktno izložena nasilju.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/cutanje-podstice-nasilje-u-porodici/

U kotorskom Centru za socijalni rad se posvećuje posebna pažnja projektu hraniteljstva već pet godina, podsjetio je za Skala radio Vasilije Todorović, direktor Centra.

Vrlo često se na žalost dogodi da djeca ostanu bez roditeljskog staranja, a da pritom nema bližih srodnika koji bi preuzeli brigu.

U takvim situacijama, da dijete ne bi moralo biti smješteno u neku instituciju poput dječijeg Doma u Bijeloj, Centar za socijalni rad je u obavezi da traži tzv. nesrodničke hranitelje koji bi preuzeli dijete i pružili mu toplinu doma, naveo je Todorović.

Ocjena Evropske unije i po evropskim standardima je da dijete ne treba da bude smješteno u institucije i ustanove, već da je njihovo mjesto u hraniteljskim porodicama.

Tu je dijete okruženo ljubavlju, brigom i pažnjom i da živi u uslovima koji su veoma slični uslovima iz života njegove biološke porodice.

Na taj način dijete odrasta i razvija se u zrelu ličnost koja može da se aktivno uključi u sve tokove života i bude koristan član društvene zajednice.

Stoga, Centar za socijalni rad poziva sve ljude dobre volje koji imaju mogućnosti da se uključe u ovu akciju.

Centar za socijalni rad u Kotoru sprovodi edukacije “dane otvorenih vrata”, ove godine taj dan će biti sredinom novembra, pa svi zainteresovani za program hraniteljstva mogu da se direktno jave Centru gdje mogu dobiti sve informacije i kroz edukaciju saznati više o hraniteljstvu i njegovom značaju.

U Kotoru su dvije porodice ponudile usluge hraniteljstva i one imaju na hraniteljstvu već četvoro djece, ali je pretežno onih porodica koje su u srodničkom hraniteljstvu.

Međutim, problemu nesrodničkog hraniteljstva je potrebno posvetiti više pažnje, poručio je Todorović.

On je podsjetio i na tradicionalnu Bokešku noć u Kotoru i poruku Cantra za socijalni rad scensko kulturnim projektom na temu hraniteljstva.

Jedna od zapaženih barki u tradicionalnom i originalnom điru na vodi nosila je poruku “Svako dijete treba porodicu”.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/svako-dijete-treba-porodicu-2/