JU Centri za socijalni rad

KONTAKT ZA MEDIJE

Ana Nikčević  - PR služba

E-mail:  ana.nikcevic@mrs.gov.me

Adresa: Rimski trg 46

Pretraga

Jezik

LOGIN

Obuka za operativni rad u Bazi, odnosno u modulu ISSS za nasilje u porodici, pohađalo je oko 60 stručnih radnika i rukovodilaca iz svih centara za socijalni rad. Pripremljeno je i detaljno Upustvo za rad, a obuku je održala Ida Kolinović, Direkcija za Informatiku, MRSS. Obuka je realizovana u UN zgradi u Podgorici 23. 05. 2019., u periodu od 10:30h – 13:30h.

100godina 1100godina 2Predstavnici JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje kroz realizaciju projekta „ Pomoć u kući“, zajedno sa geronto domaćicom Nevenkom Janković, su posjetili i upriličili stogodišnji jubilej korisnice projekta Danice Borozan.
Uz rođendansku tortu, posluženje i dobro raspoloženje naša sugrađanka Danica je zakoračila u drugo stoljeće svog života.

Obuka za primjenu novog postupka za ostvarivanje prava na subvencioniranje računa za električnu enegriju kroz ISSS – Socijalni karton, u skladu sa novom Uredbom i Programom, održana je 10. aprila, 2019.god., u UN zgradi u Podgorici.

Učesnici obuke bili su pravnici iz centara za socijalni rad. Obuku su održali Ida Kolinović, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Dragan Raketić, UNDP.

csr nkJU Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik, kao dio državne socijalne infrastrukture, u svom radu drži se strogih profesionalnih principa.

Centar za socijani rad Nikšić organizacije iz civilnog sektora koje se bave socijalnim pitanjima smatra svojim partnerima i punopravnim saradnicima i tako će se ubuduće ponašati.
Nažalost, pojedinim subjektima iz NVO sektora, u ovom slučaju Banci hrane, važnije je skandalizovanje institucija iznošenjem neprovjerenih i zlonamjernih podataka da bi na račun takvog institucionalnog „crnila“ oni izgledali svijetlo i humano. Parola „što gore, to po nas bolje“ dovodi do proizvoljnosti i netačnosti kada je u pitanju kritika institucija socijalnog rada i glorifikacija sopstvenog aktivizma i humanosti. Centar smatra da politikanstvo i denunciranje nisu dobar put za partnerstvo i međusobno poštovanje između subjekata koji se bave bilo kojom vrstom socijalne zaštite.

U pomenutom slučaju Banka hrane iznosi tvrdnju da je „molila” sve relevantne institucije, između ostalih i Centar za socijalni rad, da pomognu preminulom V.K. iz Povije. Dalje, netačno se navodi da se niko od institucija nije odazvao prijavi, jer je stručni radnik Centra dana 04.03.2019. godine obišao preminulog V.K. i pomogao mu u skladu sa propisima, o čemu postoji dokumentacija.

Naglašavamo da je V.K. od ranije bio korisnik prava iz oblasti socijalne zaštite i da je sva prava koja mu pripadaju koristio.
Centar ističe da po svakoj prijavi Banke hrane postupa u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, pri čemu posebno vodi računa o povjerljivosti informacija o ličnim i porodičnim prilikama korisnika. U konkretnom slučaju, za preminulog V.K. za kojeg Banka hrane netačno tvrdi da je bio sam i nezbrinut, Centar je postupio u skladu sa zakonom i pružio pomoć u mjeri koja je propisana.

Centar smatra neprihvatljivim da Banka hrane neprovjereno navodi da je preminuli živio u samoći i siromaštvu, jer da su obišli preminulog, utvrdili bi da to nije istina.
Očigledna je zla namjera Banke hrane, jer takvim tendencioznim tvrdnjama dovodi u zabludu javnost i građane, čime se želi stvoriti nepovjerenje u socijalni sistem. Takođe, apsolutno su netačne i tvrdnje Banke hrane da se građani više obraćaju njima nego institucijama, jer Centar nije u obavezi, niti mu je zakonom dozvoljeno da obavještava sve zainteresovane subjekte (uključujući i Banku hrane) o stanju eventualnih korisnika. Spektar socijalnih usluga koje svakodnevno pružamo bili bi interesantni za medijsku promociju, ali su Centru od tog efekta mnogo važnija realna podrška i pomoć onima kojima je potrebna.

Posebno napominjemo da smo, prvo usmenim putem a potom i pismenim obavijestili Banku hrane da nam dopise šalju na zvaničnu mejl adresu Centra, što do danas nisu uvažili.
Konačno, ponovo ističemo da je u ostvarivanju prava iz socijalne zaštite neophodno postojanje saradnje između institucija i NVO sektora, ali ne na način da se status pojedinih korisnika zloupotrebljava kako bi se građani dovodili u zabludu i stvorilo nepovjerenje u socijalni sistem.

autizamNa osnovu Rezolucije UN-a iz 2007. godine, i ove godine se 2.april u svijetu obilježava kao Dan autizma.


Autizam je neurorazvojni poremećaj koji značajno utiče na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije, a karakterističan je i po stereotipnom i repetitivnom ponašanju.


Incidencija ovog poremećaja se povećava iz godine u godinu - u posljednjim izvještajima iz SAD-a, (relevantnim i za ostale zemlje, s obzirom da je autizam gotovo ujednačeno zastupljen svugdje u svijetu), tvrdi se da čak 1 u 50 djece školskog uzrasta (2%) ima smetnje koje ukazuju na postojanje poremećaja iz autističnog spektra, što opravdava ocjenu svjetske organizacije „Autism Speaks“ da, iako se ne radi o bolesti, nego poremećaju, autizam poprima razmjere epidemije.


Smatra se da će ove i narednih godina u svijetu biti više djece sa dijagnozom autizma nego raka, dijabetesa i AIDS-a zajedno.

Gosti u studiju: iz Centra za socijalni rad, dipl.socijalna radnica Suzana Milović i psihološkinja Marica Stijepović, savjetnica za prava djeteta u Kancelariji Ombudsmana, mr Duška Šljivančanin, predsjednik Centra za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore "Defendologija" mr Slavko Milić i predstavnica Mreže za borbu protiv vršnjačkog nasilja, Mia Zeković