Centri za socijalni rad CG

: 26 Jun 2023

Posjeta predstavnika Centra za socijalni rad Bar mjesnoj zajednici Ostros

U okviru revizije prava na materijalno obezbjeđenje porodice, kao i posjete mjesnim zajednicima na teritoriji opštine Bar, stručne radnice Službe za materijalna davanja i pravne poslove u Centru za socijalni rad Bar (Dijana Miković, Azra Čindrak, Anita Adrović, Marina Šorović i Valerija Ivančević), kao i direktorica Centra Biljana Pajović, dana 13.06.2023. godine obišle su MZ Ostros.

Istog dana posjetile su i Curović Bejta, jednog od predstavnika ove mjesne zajednice, sa kojim ovaj Centar kontinuirano saradjuje, dugi niz godina, a sve u cilju pomoći mještanima Ostrosa. Gospodin Curović ovom Centru često pruža podršku prilikom terenskih obilazaka, imajući u vidu da dugo radi u pošti, te poznaje gotovo svakog mještanina ovog kraja, pruža podršku u dijelu komunikacije sa licima koja govore isključivo albanski jezik, a obraća se i u ime građana kojima je potrebna pomoć.

Ove godine, stručni radnici su u saradnji sa Curović Bejtom mapirali lica starije dobi, kojima je bila potrebna pomoć u hrani, a imajući u vidu ograničenja u dijelu isplate jednokratne novčane pomoći uoči izbora (lokalnih, predsjednickih i parlamentatnih), pomoć, tačnije pakete hrane obezbijedila je humanitarna organizacija Caritas, čiji su predstavnici takođe obišli lica koja žive na teritoriji ove mjesne zajednice, a žive u teškim materijalnim uslovima.

U ovom trenutku, u čitavom Ostrosu ima samo devet (9) korisnika prava na materijalno obezbjeđenje porodice. Kao razlog za takvo stanje Curović Bejto navodi problem migracija iz ovog kraja: „U MZ Ostros živi sve manje i manje ljudi, trenutno je između 600 do 700 stanovnika. Prije nešto više od deceniju je bilo i do 4 000 stanovnika. Većina njih pripada starijoj populaciji, a među njima mnogi su i ugroženi. Teško se živi, ovo je zapušten kraj.“

Na području Ostrosa nema nijedne fabrike, nema vode, česti su problemi i sa napajanjem strujom, mladi ljudi sve više gube nadu što se tiče zaposlenja, pa je mještana Ostrosa sve više u Americi nego u rodnom kraju.

Što se tiče mlađe populacije, njih nema ni 20 u Ostrosu.

Gospodin Curović navodi da je potrebno samo da se ulaže, da bi na ovaj način i država imala profit od ovoga. Upoznat je da jedna nevladina organizacija posebno favorizovala ovaj lijep kraj, da je bilo u planu pravljenje rute oko Skadarskog jezera, ali da je teško, da nema puta. Ovaj kraj je zona od posebnog interesa za razvoj turističke privrede, dio Skadarskog jezera od Virpazara do Ostrosa, a zatim i od Ostrosa do sela Ckla.

Mještane Ostrosa u ovom trenutku uglavnom čini populacija starije dobi, te je veoma mali broj djece u ovoj kraju „Osnovna škola je imala 705 đaka, a sada ima 78 i to u 9 odeljenja. ( Tejani, Koštanjica, Bobovište, Centar, Arbnež i Ckla). Osnovna škola „Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ i rasturena odeljenja– negdje ima jedan đak, negdje nema nijednog. Ove godine, koliko je meni poznato, samo četiri đaka pohađaju prvi razred“, navodi Curović Bejto.

Po računima za struju, u Ostrosu ima 906 kuća, jer Curović Bejto u pošti dobija 906 računa. „Može se negdje desiti da neka kuća ima i 2 sata, ali mislim da ipak ima oko 900 kuća“ kazuje Curović Bejto.

Na pitanje predstavnika Centra, čime se bave ljudi u srednjim godinama, Bejto navodi da je to uglavnom pojedina sadnja, pretežno je riječ o duvanu, luku-crnom i bijelom, zavisi sve od doba godine, ali kako u Ostrosu nema ni vode, nema čime ni da zalije.

U razgovoru sa Bejtom saznajemo da se ljudi međusobno pomažu, ali ne uvijek. Ističe da ima humanih ljudi iz ovih krajeva, koji su se odselili za Ameriku, koji šalju pomoć, što je od velikog značaja za određenu populaciju koja živi u teškom siromaštvu.

Zaključci ove posjete su da ovaj način komunikacije i sagledavanja problema, kao i direktan kontakt sa predstavnicima mjesne zajednice pokazaje odlične rezultate, jer često pojedina lica nijesu u saznanju koji oblici pomoći postoje, te da će se na obostrano zadovoljstvo ovaj vid saradnje i nastaviti.

: 23 Jun 2023

„BOJE JUTRA - KOLIKO GRAĐANA U CRNOJ GORI ŽIVI OD SOCIJALE?"

: 07 Jun 2023

Saradnjom protiv vršnjačkog nasilja

Memorandum o saradnji lokalnih institucija/organizacija za prevenciju i sprečavanje vršnjačkog nasilja potpisan je danas u prostorijama Agencije za razvoj i podršku poslovanju (Biznis centar).

Svjesni činjenice da se u Cetinju, kao i na nivou cijele države, u posljednje vrijeme produbio problem vršnjačkog nasilja, kao važne institucije/organizacije, za ovaj široko rasprostranjeni društveni problem svi zajedno snosimo dio odgovornosti. Svako dijete zaslužuje sigurno, bezbjedno i stabilno okruženje, i u cilju obezbjeđivanja istog, JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje je prepoznala značaj potpisivanja memoranduma o saradnji svih relevantnih institucija/organizacija na lokalnom nivou, a u vezi sa prevencijom i suzbijanjem vršnjačkog nasilja – stoji u Memorandumu

Prepoznajući potrebu i zajednički interes za intenzivnijom saradnjom u sprečavanju vršnjačkog nasilja, a u cilju jačanja međusektorske saradnje, razmjene znanja, iskustava i ideja, kao i planiranje zajedničkih konkretnih aktivnosti u pogledu pružanja zaštite i stručne podrške djeci i njihovim roditeljima lokalne institucije/organizacije JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje, Odjeljenje bezbjednosti Cetinje, Prijestonica Cetinje – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, JZU Dom zdravlja Cetinje, JPU “Zagorka Ivanović”, OŠ “Njegoš”, OŠ “Lovćenski partizanski odred”,OŠ “Šunjo Pešikan”,OŠ “Boro Vukmirović”, JU Gimnazija Cetinje, JU Srednja stručna škola Cetinje, JU Srednja likovna škola “Petar Lubarda”, Organizacija Crvenog krsta Prijestonice Cetinje, D.O.O. Agencija za razvoj i podršku poslovanju, Lokalni javni emiter „Radio televizija Cetinje, Savjet roditelja JPU “Zagorka Ivanović”, Savjet roditelja OŠ “Njegoš”, Savjet roditelja OŠ “Lovćenski partizanski odred”, NVO “Aktivna zona” (u daljem tekstu: Strane), saglasne su da, na osnovu uzajamnog poštovanja i razumijevanja, svoju komunikaciju i saradnju urede ovim Memorandumom o saradnji.

Potpisnici su postavili za cilj da, poštujući nadležnosti svih uključenih aktera, unapređuju i jačaju saradnju kroz zajedničko i preventivno djelovanje u borbi protiv vršnjačkog nasilja, i tako doprinesu razvoju društva netolerantnog na bilo koji oblik nasilja i obezbjeđivanju sigurnog i bezbjednog okruženja za pravilan razvoj djece u Prijestonici.

Strane potpisnice su saglasne da zajedničke aktivnosti na planu prevencije i sprečavanja vršnjačkog nasilja sprovode u sljedećim oblastima kroz formiranje lokalnog tima za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja, koji će biti odgovoran za sprovođenje daljih aktivnosti i koji će se sastajati jednom mjesečno, a po potrebi i više puta.

Organizovanjem radionica u školama – na teme: upoznavanje sa institucijama / organizacijama i njihovim ulogama u zaštiti djece; empatija; emocije; vrijednosti; poštovanje, kao i organizovanje radionica za roditelje – na teme: pozitivno roditeljstvo, jačanje roditeljskih kompetencija, komunikacija sa djecom.

jedan od proklamovanih ciljeva je i formiranje vršnjačkih grupa za podršku djeci koja su bila dio vršnjačkog nasilja ili su u riziku da to postanu.Kao i kreiranje smjernica za praćenje i usmjeravanje djece od najranijeg uzrasta, protokola o postupanju za djecu koja su u riziku da razviju problematična ponašanja, mjesečna gostovanja na RTV Cetinje na teme koje se tiču pravilnog razvoja djece, nenasilnog funkcionisanja, adekvatnog roditeljstva i vršnjačkog nasilja.

Potpisanim aktom predviđeno je i zajedničko apliciranje za finansiranje projekata kod domaćih i međunarodnih partnera i donatora, organizacija foruma, okruglih stolova, konferencija kao i donošenje zajedničkih inicijativa i predloga važnih za cjelokupno društvo resornim Ministarstvima, Vladi i Skupštini Crne Gore.

Preuzeto sa: Saradnjom protiv vršnjačkog nasilja - Cetinjski List

: 02 Jun 2023

U prostorijama OŠ „Radomir Rakočević“ u Prošćenju, dana 30.5.2023. godine, održana tribina na temu „Vršnjačko nasilje“

U prostorijama OŠ „Radomir Rakočević“ u Prošćenju, dana 30. 5. 2023.godine, održana je tribina na temu „Vršnjačko nasilje“, koja je organizovana od strane stručnih radnika JU Centra za socijalni rad Mojkovac, na kojoj je učestvovao i policijski službenik Uprave policije, OB Mojkovac.

Nastavno osoblje i učenici su upoznati sa nadležnostima institucija u sprečavanju nasilnog ponašanja kod djece, ulozi MUP-a i Centra za socijalni rad u procesuiranju i intervenciji u oblasti vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije, o mjerama prevencije i tretmana kao i kazneno pravnoj zaštiti u pogledu ove vrste nasilja.

U narednom periodu organizovaće se kako kreativne i edukativne radionice tako i slične tribine koje mogu doprinijeti boljem i zdravijem odnosu prema nasilju kao i sprečavanju istog.

(resajzuje thumb u prikazu)

: 22 Maj 2023

Leković: Najvažniji su timski rad, povjerenje i empatija

AUTOR: VJERA KNEŽEVIĆ VUČIĆEVIĆ 19.05.2023, 11:03 INTERVJU

Gošća Vjere Knežević Vučićević u emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara bila je psihološkinja Milena Leković, iz Centra za socijalni rad. U fokusu razgovora bila je briga o odraslim i starim, sistemima podrške, problemima sa kojima se Tim za rad sa ovim licima najčešće srijeće i kako zajednički, uz uvažavanje i povjerenje, odolijevaju izazovima.

RB/BI: Među brojnim nadležnostima Centra za socijalni rad svakako veoma značajno mjesto zauzima briga o odraslima i starim licima. Bilo bi dobro da, na početku, objasnite ko ima pravo da vam se obrati za pomoć i na šta se konkretno te aktivnosti i, uopšte, način podrške odnosi?

Leković: Pravo imaju svi punoljetni građani a koji su u stanju socijalne potrebe, ili oni koji imaju izvjesnih problema, a potrebna im je stručna institucionalna pomoć i podrška. Obavljamo savjetodavni rad, a ukoliko je potrebno radi se i kontinuirano praćenje koji uključuje indvidualni plan zaštite za korisnika. Sprovodi se na osnovu opšteg cilja koji se vodi najboljim interesima korisnika na osnovu njegovog zdravstvenog, socijalnog i porodičnog statusa. Što se tiče prijave, i same potrebe za informacijama bilo kakve vrste koje pruža Centar za socijalni rad, korisnici se obraćaju u prijavnoj kancelariji gdje prijemni radnik uzima osnovne podatke, i sortira kojoj od naših službi građanin treba da se javislužbu gdje je zgodno da se radi. Najveće interesovanje vlada za smještajem u Dom za stara lica, a popularni su i savjetodavni razgovori i rad u toj oblasti. Prijemni radnik uvijek ima mogućnost da procijeni da li je u pitanju slučaj koji zahtijeva intervenciju, kao i da li je neodložna, hitna ili redovna… Neodložne intervencije se rješavaju u roku od 24 sata, hitne u 72 sata, a neka redovna procedura traje sedam dana od dana podnošenja zahtjeva. Ipak, nerijetko reagujemo i znatno brže, sve u interesu naših stranaka.

RB/BI: Ima li u Baru puno posla? Koliko imate korisnika na evidenciji, ili taj broj podliježe nekim čestim promjenama?

Leković: Što se tiče korisnika, ima ih prilično u velikom broju. Odrasla i stara lica pod starateljstvom, lica koja su smještena u Dom starih, na Kakaričkoj Gori, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, lica koja se nalaze na izvršenju krivičnih sankcija. Ukoliko dođe do smrti korisnika koji nema porodicu ili srodnike, organ starateljstva preuzima posmrtne ostatke i organizuje sahranu. U svim slučajevima radi se timski nalaz i mišljenje za svakog korisnika pojedinačno. Nalaz i mišljenje stručnog radnika daje se na osnovu potpune prikupljene dokumentacije i dijagnostičkog intervjua sa korisnikom, članovima porodice ili osobama koje su od posebnog značaja za korisnika. Evidentno je da je interesantan smještaj u Dom za stare, kao i starateljstvo nad odraslim licima. Za boravak u Domu za stare zainteresovana su, uglavnom, lica bez porodične podrške, koja imaju i finansijskih, materijalnih problema, nemaju sigurnost u smislu krova nad glavom, a eto, pogođeni starošću, pa i nekom bolešću, potraže podršku na našoj adresi. Centar za socijalni rad tada preuzima njihovo kompletno zbrinjavanje na sebe. Kada su u pitanju stari ljudi koji imaju potrebu za Domom, a u troškovima smještaja može da učestvuje porodica, sklapa se ugovor, pa je procedura značajno lakša. Postoje i liste čekanja, pa radimo individualne planove zaštite za svakog korisnika pojedinačno. Kasnije se radi na praćenju korisnika smještenog u ustanovi, ili ako je na porodičnom smještaju.

Pročitaj više …

: 17 Maj 2023

PORODICA - BEZBJEDNO UTOČIŠTE I SIGURNA LUKA

Povodom Međunarodnog dana porodice, na terasi Hotela "Berane“, organizovana je izložba likovnih i literarnih radova na temu "Moja porodica" , radova koje su beranski osnovci i srednjoškolci dostavili na konkursu koji je organizovao Centar za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica u saradnji sa Opštinom Berane, Centrom za kulturu i Hotelom Berane.

Organizovanjem navedene izložbe u našoj opštini pokazatelj je da se svijest o porodici kao osnovnoj ćeliji društva i dalje gaji među djecom. Direktor Centra za socijalni rad, gospodin Petar Pajković istakao je da nema te brige i nevolje koju ljubav i porodica ne mogu da prebrode kao i da u porodicu treba ulagati i za nju se zalagati, počev od pojedinca pa do svih aktera društvenog sistema.

Zahvaljujemo se djeci na učešću jer oni su naša budućnost i ulagajući ljubav u naše najmlađe , nemamo razloga za brigu.