Djeca su djeca. U saradnji sa Centrom za romske inicijative, uz podršku @UkinMontenegro, pokrenuli smo kampanju protiv dječijih ugovorenih brakova. Svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo i sigurno odrastanje @AlisonKempUK, @USAmbMNE, @MupCg, @CGMRSS, @PolicijaCG pic.twitter.com/sI21GmMsnl

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) March 8, 2020

Vjerujemo u društvo u kojem svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo i sigurno odrastanje, mogućnost da se školuje i razvija svoje potencijale i uvjeren sam da je ova kampanja korak bliže tom cilju, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić danas u naselju Vrela Ribnička u Podgorici, gdje je označen početak javne kampanje protiv dječijih ugovorenih brakova.

„Djeca iz romske i egipćanske zajednice imaju prava kao sva ostala djeca, i obaveza je svih nas da ih u tome podržimo, ne samo kao predstavnika institucija, već kao građana i roditelja”, naglasio je ministar.

Britanska ambasadorka u Podgorici Alison Kemp je istakla da problem dječijih ugovorenih brakova pogađa različite zajednice širom svijeta, uključujući i mlade u Ujedinjenom Kraljevstvu, dodajući da su promjene moguće i da će one dogoditi, saopšteno je iz Vlade Crne Gore,

„Čast mi je što smo i formalno preuzeli ulogu partnera u izradi, ove kampanje. Svi dijelimo iste vrijednosti i zajednički cilj da izađemo na kraj sa preprekama: da kažemo da, bez obzira na porijeklo, rasu ili religiju – žene zaslužuju priliku da žive životom koji same odaberu. Istraživanje sprovedeno za potrebe ove kampanje ukazalo je na jasan stav velikog broja predstavnika romske zajednice – naročito mlađih generacija – koji se protive ugovorenim brakovima“, naglasila je Kemp.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak je ocijenila da su se u poslednih dvadeset godina predstavnici institucija trudili da pomognu ljudima iz romske i egipćanske zajednice koji su mijenjali sebe i svoju zajednicu, i koji su spriječili ne mali broj ranih ugovorenih brakova.

„Ali mi ne možemo da budemo zadovoljni dok god se i jedan jedini brak ugovara, dok god jedno jedino dijete nema pravo da živi svoj život punim plućima“, naglasila je.

Američka ambasada sa ponosom podržava rad u lokalnoj zajednici čiji je cilj da obezbijedi poštovanje prava djece, kazala je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Pogorici Džudi Rajzing Rajnke.

“Nadamo se da će tokom ove kampanje mnogi razumjeti koliko je korisno dozvoliti djeci da prosto budu djeca, dozvoljavajući im da rastu, da se školuju i da izgrade uspješan život,“ saopštila je ambasadorka.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative Fana Delija je naglasila da su se hrabre aktivistkinje iz same romske i egipćanske zajednice odlučile, da kroz učešće u ovoj kampanji, svojim ličnim pozitivnim primjerom doprinesu svojoj zajednici u borbi protiv dječijeg ugovorenog braka.

“Mi smo se pored svih problema i opasnosti koje nosi ovaj problem, odlučile da stanemo uz rame sa institucijama i zaustavimo zasnivanje bračnih zajednica mladih djevojaka odnosno djece“, rekla je Delija.

Gospođa Suzana Krasnić podijelila je sa učesnicima skupa lično iskustvo odgajanja svoje dvije kćerke u romskoj i egipćanskoj zajednici u Podgorici. Naglasila je da, uprkos određenim pritiscima sredine, nije dozvolila da njena djeca zasnuju brak prije punoljetstva, već je insistirala da njene obje kćerke moraju imati normalno djetinjstvo i uspješno završiti školovanje, otvarajući im brojne mogućnosti za budući srećan i uspješan samostalan život.

U razgovoru sa ženama i djevojkama iz romske i egipćanske zajednice, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Željko Spalević, Uprave policije Marko Brajović i Centra za socijalni rad Podgorica Katarina Bijelić pojasnili su važeće propise i procedure za zaštitu djece od ugovorenih brakova. Poručili su da državni organi stoje na raspolaganju romskoj i egipćanskoj zajednici, kao i svim potencijalnim žrtvama dječijih ugovorenih brakova u Crnoj Gori, za svu pomoć i podršku u sprječavanju i iskorjenjivanju ove negativne društvene pojave.

Cilj kampanje, čiji je slogan „Djeca su djeca“, je podizanje svijesti o štetnosti dječijih ugovorenih brakova, koji veoma ozbiljno ugrožavaju mentalno i fizičko zdravlje djece i narušavaju njihove šanse da kao odrasli vode zdrav i srećan život.

Žrtve ugovorenih dječijih brakova po pravilu rano napuštaju školu, što značajno ograničavanja njihove mogućnosti za buduće zaposlenje i uspješan samostalan život, dodaje se u saopštenju.

Kao jedan od oblika trgovine ljudima, ugovoreni dječiji brakovi takođe predstavljaju ozbiljno krivično djelo kažnjivo po zakonima Crne Gore. Iako problem dječijih ugovorenih brakova nije isključivo vezan za romsku i egipćansku zajednicu, ipak su djeca u ovim zajednicama najizloženija ovom riziku. Zbog toga će kampanja „Djeca su djeca“ biti posebno fokusirana na rad u sa pripadnicima romske i egipćanske zajednice u Podgorici, Nikšiću, Tivtu i Beranama.

Kampanju sprovode Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Uprava policije, u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

preuzeto sa: https://www.cdm.me/drustvo/kampanja-protiv-djecijih-ugovorenih-brakova-svako-dijete-ima-pravo-na-bezbrizno-djetinjstvo/

Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak je u saradnji sa direktoricom i nastavnicima Gimnazije „Tanasije Pejatović“ Pljevlja održao informativno edukativna predavanja na temu „vršnjačkog nasilja“. Naime, dana 26. februara 2020. godine, u svečanoj Sali Gimnazije “Tanasije Pejatović” u Pljevljima održana je radionica “Dijalogom, saradnjom i razumijevanjem protiv nasilja ”.

U okviru radionice učenici škole su prikazali prezentaciju o vršnjačkom nasilju, oblicima i preventivnim mjerama. Takođe, u okviru radionice prikazan je kratak film sa primjerima vršnjačkog nasilja kao i dva skeča učenika škole, gdje su isti učenici bili u ulozi nasilnika i u ulozi žrtve i na taj način su imali priliku da se osjete u ulozi žrtve vršnjačkog nasilja i samog počinioca, te da shvate psiho-socijalne, zdravstvene i druge posljedice koje nasilje ima za žrtvu.
Direktorica Centra za socijalni rad Branka Danilović je istakla značaj prepoznavanja vršnjačkog nasilja i prijavljivanja istog, Stručnoj služni škole ili drugim institucijama koje se bave ovom problematikom. Posebno je pohvalila kvalitet saradnje škole sa Centrom i u vezi s tim, smatra da je neophodno u kontinuitetu nastaviti sa ovakvim i sličnim aktivnostima te da je potrebno razvijati preventivne metode kako bi se spriječio svaki vid vršnjačkog nasilja u školi.
Psiholog Centra za socijalni rad Marinko Vujanović je upoznao prisutne sa ulogom i nadležnostima Centra za socijalni rad. Posebno je istekao dvostruku ulogu Centra koja se ogleda u tome da stručni radnici Centra istovremeno rade kako sa žrtvom vršnjačkog nasilja tako i sa počinicima nasilja.
Po saznanju o problemima u ponašanju djeteta postupanje Centra započinje pozivom djetetu i roditeljima na razgovor. Tokom prvog razgovora stručni radnik Centra pribavlja osnovne informacije o djetetu, njegovim problemima i poteškoćama u porodici, te se procjenjuju potrebe djeteta i porodice na temelju kojih se preduzimaju dalje mjere u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta. U postupku procjenjivanja obavlja se uvid u sredinu u kojoj dijete živi, obavlja se razgovor sa predstavnicima Stručne službe škole i svima onima koji u svakom pojedinačnom slučaju mogu pomoći da se stvori jasna slika o problemima, ali i mogućnostima djeteta i njegovih roditelja za preovladavanje nastalih problema.
Centar za socijalni rad pruža podršku žrtvama vršnjačkog nasilja, savjetodavni rad sa izvršiocima nasilja i njihovim roditeljima, vrši nadzor nad njihovim ponašanjem, preduzima ostale mjere zaštite i u određenim slučajevima učestvuje u sudskim postupcima. Nakon obrade djetetove ličnosti i razgovora sa roditeljima, utvrđuje se Plan i program zaštite i rada, u zavisnosti da li je dijete žrtva ili počinilac, a sve u cilju poboljšanja njegovog ponašanja i bolje adaptacije u školi.
Vujanović je posebno istakao da stručni radnici u radu sa počiniocima nasilja fokusiraju pažnju na unaprjeđenje prosocijalnog načina razmišljanja, uspostavljanja odgovarajućeg nivoa kontrole impulsa, razvoja osjećaja odgovornosti i prihvatanja posledica za sopstveno ponašanje. Takođe je naveo da pomažu u razvijanju nenasilnih vještina za rješavanje konflikata i unaprijeđenja odnosa sa vršnjacima, a da roditeljima pružaju usluge savjetodavnog rada s ciljem jačanja roditeljskih kapaciteta.
Nakon realizovane radionice stekao se utisak da se u potpunosti ostvario cilj iste, da se preventivno djelovalo i da su učenici informisani kome se u mogu obratiti za pomoć i podršku u slučajevima vršnjačkog nasilja.

Stručni radnici Centra za socijalni rad Berane dana 21.02.2020 godine organizovali su radionicu sa roditelja djece romske populacije na temu “ SVAKO DIJETE JE ZLATA VRIJEDNO “ .Podršku organizovanju radionice pružili su Crveni krst Berane koji je za prisutne obezbijedio pakete osnovnih životnih namirnaca I predstavnik NVO “ Udruženje za podršku roma I Egipćena “ Beća Sultan. Otvoreno smo pričali da se na ulicama grada najčešće sreću djeca iz romskih porodica u kojima je prosjačenje sastavni element .I pored toga što većina građana za romske porodice navodi da postoje karakteristični i specifični kulturni obrasci i norme ponašanja, istakli smo da to ne može biti opravdanja za izlazak djece na ulicama I izostanak iz škola I kao posledicu toga imamo neuključivanje u sistem obrazovanja, pa se djeca umjesto u školskim klupama nalaze na ulicama i bave se prosjačenjem, najčešće na nagovor i podršku njih kao roditelja . Navedeno je da bi se smanjenjem ovih pojave doprinijelo socijalnom integracijom Roma, uključivanjem u školski sistem. Sticanjem obrazovanja smanjila bi se nezaposlenost a samim tim i povećale šanse da prihode stiču na druge načine a ne prosjačenjem.

Informisani su da bez saradnje sa njima kao roditelja i njihovog djelovanja u pravcu sprečavanja prosjačenja neće biti prafih efekata. Aktivna integracija u školski sistem bila bi najefikasniji način da se trajno udalje od prosjačenja. U ovom pogledu, posebno efikasnim se pokazalo pohađanje obdaništa,sa čim se većina roditelja I složila. Predočeno koje posledice ima boravak djece na ulicama za njihov razvoj I kolikom su stepenu ugroženosti izloženi dok borave na ulici bez nadzora roditelja. Upućeni su sa mjerama I aktivnostima koje će Centar sprovoditi I u narednom periodu, zakonskom regulativom, kaznenim mjerama kao I da će se saradnja nastaviti I u narednom periodu.

Dana 12.02.2020. godine u organizaciji Centra za socijalni rad Berane održan je radni sastanak sa predstavnicima institucija koje su zadužene za sprovođenje i realizaciju aktivnosti iz Protokola o postupanju institucija sa djecom koja su na ulici u cilju suzbijanja prosjačanja. Protokol obavezuje predstavnike unutrašnjih poslova, pravde, prosvjete, zdravlja, rada i socijalnog staranja,civilni sektor i upravu policije na saradnju I jasno definiše postupanje navedenih sektora.
Tokom sastanka istaklo se da djecu prosjake srećemo na ulicama ili kafićima, ispred trgovinskih radnji a o njima najčešće vladaju predrasude. Činjenica je da su mališanima koji prose najviše ugrožena njihova prava.
Koliko god da su ta djeca vidljiva na raskrsnicama, ulicama, ispred šoping centara, stiče se utisak da se ta djeca tertiraju kao da su nevidljiva.
U Crnoj Gori, kao i u zemljama regiona, na ulicama su u najvećem broju slučajeva djeca ali i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje.
Najviše djece prosjaka su mali Romi, koje najčešće iskorišćavaju i tjeraju na prosjačenje njihovi roditelji.
Takođe se navelo da je ključ borbe za suzbijanje prosjačenja da se djeca što više uključe u sistem obrazovanja. Da bi se ovo postiglo potrebno je da se ostvari komunikacija,saradnja sa roditeljima, a da bi se ovo postiglo potrebno je saradnja sa RE medijatorom/posrednikom i koordiniran rad svih nadležnih institucija koji bi bio usmjeren na roditelje.
Aktivna, koordinirana i direktna komunikacija nadležnih institucija sa roditeljima romske djece kao I postupanje I saradnja,tj.muldisciplinarni pristup problemu u konkretnim slučajevima je jedna od najbitnijih polazanih tačaka u suzbijanju prosjačenja.
Poruka javnosti je da davanjem novca djeci postičemo da ostaju na ulici, a njihove roditelje ili posrednike u ovom štetnom poslu da iskorišćavaju djecu I uništavaju njihovo djetinjstvo kao I da svaki slučaj prosjačenja treba biti prijavljen policiji.

JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje je ustanova socijalne zaštite, koja nastoji pružiti efikasne i visoko-kvalitetne usluge u oblastima socijalne politike, koje su u funkciji podrške, kako korisnicima, tako i svim građanima na teritoriji Prijestonice, kaže za Radio Crne Gore direktor te ustanove Dejan Milošević.

On dodaje da stručni radnici Centra za socijalni rad na Cetinju godišnje donesu oko četiri hiljade rješenja i još oko hiljadu nalaza i mišljenja što,smatra, ukazuje na veliki obim posla te službe.

"Na nivou godine za korisnike prava materijalog obezbjeđenja porodice na Cetinju Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbjeđuju 235 hiljada eura, za korisnike dodatka na tuđu njegu i pomoć 500 hiljada eura, za korisnike lične invalidnine na Cetinju obezbijeđeno je 207 hiljada eura,a za dječiji dodatak blizu 100 hiljada eura. Za naknadu za roditelje/staratelje lica koja su korisnici lične invalidnine izdvaja se 160 hiljada eura pa sve ovo pokazuje da se velika sredstava godišnje izdvajaju u oblasti socijalne i dječije zaštite u Prijestonici," navodi Milošević i napominje da je ovo samo dio izdavajanja.

Intenzivno se radi i sa žrtvama nasilja, a Milošević pojašnjava da su prošle godine imali jedan prijavljen slučaj nasilja u porodici.

"Međutim, u skladu sa Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti nad ženama i nasilja u porodici koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine, Centar za socijalni rad primio je 24 prijave nasilja u pordici od strane drugih instituacija i organizacija (Policije, Osnovnog državnog tužilaštva, Suda za prekršaje, NVO, drugih CSR).Dakle, u okviru ukupnih 25 registrovanih prijava nasilja u porodici u toku 2019. godine, bilo je 25 direktnih žrtvi (19 žena, 1 muškarac, 5 djece) i 4 indirektne žrtve (djeca kao svjedoci). Među najzastupljenijim oblicima nasilja koji su prijavljivani bili su: fizičko i psihičko nasilje.JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje u svim slučajevim nasilja djeluje u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti nad ženama i nasilja u porodici. S tim u vezi, stručni radnici CSR su evidentirali svaku prijavu naslija. Svaka žrtva je informisana o pravima iz domena socijalne i dječje zaštite. Svakoj žrtvi je pružena savjetodavna i psihološka pomoć, i u odnosu na njene potrebe, bezbjednost i sigurnost, procjenu rizika od ponovnog nasilja, omogućeni su adekvatni vidovi zaštite," istakao je Milošević i naveo da se poteškoće u pružanju pomoći žrtvama nasilja u porodici odnose se na nedostatak servisa za podršku u lokalnoj zajednici.

Direktor Centra za socijalni rad u Prijestonici osvrnuo se i na rad sa starijom populacijom koja se sprovodi Dnevnom boravaku za stare koji je rezultat zajedničkog djelovanja Ministarstva rada i socijalnog stranja, JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje i Lokalne uprave.

"Osnivanjem Dnevnog boravka, kao jednog od socijalnih servisa, obezbijeđeno je, na lokalnom nivou zadovoljenje socio-ekonoskih potreba starih lica, sto je glavna aktivnost projekta. Dnevni boravak za stare je našim sugrađanima omogućio da žive što je moguće duže u sopstvenim domovima, što ujedno utiče na socijalizaciju i doprinosi da njihov životni vijek bude što ispunjeniji i duži.U dnevnom boravku za stare sada boravi 19 korisnika ,a njegov kapacitet je 20 pa smo veoma zadovoljni popunjenošću", kazao je Milošević koji je podsjetio i na projekat „Pomoć u kući“, u realizaciji Ministarstva rada i socijalnog staranja preko Centra za socijalni rad, a u saradnji sa UNDP-a, pruža kvalitetan sistem podrške starim licima na području Prijestonice Cetinje.

"Cilj projekta je poboljšanje kvaliteta života starih samohranih lica na gradskom području, što je i prepoznato kao prioritetno pitanje za unapređenje socijalne inkluzije u Prijestonici Cetinje kroz servis usluga koje podrazumijevaju njegu i pomoć u kući, kao i psiho-socijalnu podršku. U okviru pomenutog radno je angažovano 8 gerontodomaćića, a obuhvaćeno 80 korisnika. Ova vrsta usluge dodatno ojačava socijalnu i psihološku stabilnost starih lica na teritoriji našeg grada, poboljšava kvalitet interakcije i uključivanja u svakodnevne životne aktivnosti. Trudicemo se da doprinesemo uspješnoj realizaciji projekta, tako sto cemo raditi na empatičnosti i ažurnosti a, sve kako bi našim sugrađanima pomogli i uljepšali treće doba," rekao je Milošević.

On je istakao i da se na Cetinju sporovodi kampanja „Promocija hraniteljstva – Svako dijete treba porodicu“.

"U Prijestonici Cetinje trenutno postoji 11 hraniteljskih porodica u kojima je smješteno 16 djece. Samo dvije od ovih porodica su nesrodničke. Javna ustanova Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje je u okviru Dana otvorenih vrata ovih dana organizovala „Promociju hraniteljstva“ s posebnim akcentom na hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju, odnosno hraniteljstvo uz intenzivnu ili dodatnu podršku. Tom prilikom su stručni radnici promovisali ovu vrstu usluge, na Dvorskom trgu, dijeljenjem flajera i propagandnog materijala, kao i informisanjem građanstva o načinu na koji se postaje hranitelj.Važno je istaći da uzroci brojnih nepoželjnih ponašanja i zaostalosti u razvoju djeteta leže u sredinskim faktorima. Dakle, ukoliko dijete nema obezbijeđeno stabilno porodično okruženje, već odrasta u ustanovi ili često mijenja porodicu ili staratelja koji zanemaruju njegove potrebe, remeti se proces uspostavljanja privrženosti i povjerenja između djeteta i odraslih osoba, a samim tim i osnova na kojoj se temelji njegov razvoj," zaključio je direktor Centra za socijalni rad na Cetinju Dejan Milošević.

M. Stanojević, Radio Crne Gore

preuzeto sa: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/264615/kvalitetne-usluge-u-oblasti-socijalne-politike.html

„Projekat „Djeca pomažu djeci“ je program finansiran i organizovan od strane ADRA Njemačke, a implementiran od strane regionalnog partnera za Crnu Goru - ADRA Crne Gore.
Djeca u Njemačkoj sakupljaju svoju odjeću, igračke, knjige, didaktički materijal, djeci interesantne rekvizite, a zatim se distribuiraju djeci širom Evrope, sa ciljem da se pruži mala pomoć i obraduju mališani, koji su u najvećoj potrebi i/ili dolaze iz socijalno ugroženih porodica - za vrijeme novogodišnjih praznika.“