Dani provedeni u sigurnom okruženju, ispunjeni roditeljskom brigom, ljubavlju i pažnjom trebali bi da budu prva asocijacija svakog djeteta pri pomisli na djetinjstvo. No, ono što neka djeca žive, druga sanjaju i priželjkuju. Dječji dom Mladost i druge ustanove privremeni su dom za, nažalost, značajan broj djece u Crnoj Gori. Kada govorimo o Baru, u ovom trenutku troje djece čeka hraniteljsku porodicu ili usvojitelje, potvrđuje za Primorski portal direktorica Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj Biljana Pajović. Od toga, dvoje djece nalazi se u Dječijem domu „Mladost“ u Bijeloj, dok se jedno dijete nalazi u drugoj ustanovi. Sa teritorije opštine Ulcinj jedno dijete se trenutno nalazi u Dječijem domu „Mladost“. Hraniteljstvo je jedno od rješenja.
Šta je hraniteljstvo i ko može biti hranitelj, po čemu se razlikuje od usvojenja djeteta, šta nam govore trenutne brojke kojima raspolaže Centar za socijalni rad za Bar i Ulcinj, za Primorski portal govori direktorica Biljana Pajović.
„Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje, a kome je prijeko potrebna toplina porodičnog doma. Hraniteljstvom se obezbjeđuje topli porodični dom i podrška rastu i razvoju djeteta u periodu dok se njegova biološka porodica ne rehabilituje i ne steknu uslovi da se vrati u svoju porodicu ili dok se ne omogući drugi oblik zaštite koji je u najboljem interesu djeteta (npr. usvojenje), ili dok se dijete ne osamostali„, objašnjava Pajović.
Biti hranitelj nije isto što i usvojiti dijete.
„Mnogi ljudi ne prave razliku između hraniteljstva i usvojenja. Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite djeteta bez roditeljskog staranja. Dijete u hraniteljskoj porodici ostaje kraće ili duže vremena- dok se biološka porodica ne rehabilituje da se dijete vrati u nju, ili dok se dijete ne osamostali ili dok se ne procijeni da je u interesu djeteta da se primeni neki drugi, adekvatniji oblik zaštite. Hraniteljska porodica prije zasnivanja hraniteljstva podnosi nadležnom centru za socijalni rad dokaze o ispunjenosti uslova za obavljanje hraniteljske uloge i prolazi obaveznu obuku. Hraniteljstvo nije usvojenje, djeca u hraniteljskoj porodici zadržavaju svoj identitet. Usvojenjem dijete dobija trajni oblik zaštite, roditelje i sva prava kao i u biološkim porodicama. Usvojenjem prestaju prava i dužnosti djeteta prema njegovim srodnicima, te prava i dužnosti srodnika prema njemu. Podaci o roditeljima zamjenjuju se podacima o usvojiteljima u matičnim knjigama, dijete dobija prezime usvojitelja, pravo na nasleđivanje i ostala prava kao biološko dijete. Usvojitelji imaju sve obaveze roditelja„, pojašnjava naša sagovornica.
Na pitanje ko sve može biti hranitelj, Pajović navodi da hraniteljstvo može pružiti porodica (par ili pojedinac) koja ima želju i mogućnost da djetetu obezbijedi njegu, pomoć i uslove za život neophodne za njegov pravilan rast i razvoj.
„Hraniteljska porodica se u toku obrade i obuke procjenjuje podobnom, te dobija licencu za vršenje usluge porodičnog smeštaja hraniteljstva. Dijete neće biti smešteno u porodicu ako je član porodice lišen roditeljskog prava ili osuđen za krivično djelo; ako supružnik nije podoban da bude hranitelj; ako bi na bilo koji način bilo ugroženo zdravlje djeteta; ako odnosi u hraniteljskoj porodici nisu adekvatni; ili ako hraniteljska porodica nije tolerantna prema roditeljima djeteta„, sumira i dodaje da se detaljne informacije mogu naći u nizu zakonskih akata – Porodični zakon Crne Gore, Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Pravilnik o porodičnom smeštaju-hraniteljstvu.
„Porodični zakon prepozanje sljedeće vrste hraniteljstva: Standardni porodični smještaj-hraniteljstvo obezbjeđuje se djeci i mladima bez roditeljskog staranja i djeci i mladima čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, radi čuvanja, njege i vaspitanja do povratka roditeljima, usvojenja, odnosno osamostaljivanja. Potom, Porodični smještaj-hraniteljstvo uz intenzivnu ili dodatnu podršku, obezbjeđuje se djetetu koje ima smetnje i teškoće u razvoju, radi zadovoljavanja potreba i podrške u prevazilaženju teškoća. Urgentni porodični smještaj-hraniteljstvo, obezbjeđuje se djetetu kada je žrtva ili kada postoji opasnost da će postati žrtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici, kao i u slučaju iznenadne spriječenosti roditelja da brinu o djetetu. Ova vrsta smeštaja traje najduže 30 dana, u toku godine. Na kraju, povremeni porodični smještaj-hraniteljstvo obezbjeđuje se djetetu sa smetnjama i teškoćama u razvoju koje živi sa roditeljima ili koristi uslugu porodičnog smještaja-hraniteljstva ili koje je smješteno u ustanovu socijalne i dečje zaštite. Ova vrsta smeštaja traje najduže 45 dana, u toku godine„, navodi direktorica Centra.
Stanje u realnosti, kada o broju hraniteljskih porodica govorimo, nije pohvalno.
„Nažalost, kao što i sami podaci govore, nedovoljno je interesovanje građana da postanu hranitelji. Posebno naglašavam potrebu za nesrodničkim hraniteljima. Naša je uloga da razvijamo svijest o značaju hraniteljstva, hraniteljskih porodica i značaju koji porodica ima na psihofizički razvoj djeteta, formiranje njegove ličnosti, socijalni razvoj i mentalno zdravlje i koliko im je potrebno požrtvovanosti, brige, pažnje i ljubavi na njihovom putu odrastanja i osamostaljenja“, smatra Pajović.
Prema podacima Centra nadležnog za teritoriju pomenute dvije opštine, prethodnih godina je u prosjeku dvoje do troje djece bilo smješteno u hraniteljsku porodicu na godišnjem nivou.
„U ovoj godini, do sada, dvoje djece je smješteno u hraniteljsku porodicu. Trenutno, u Baru je zbrinuto 35 djece, od čega sedmoro kod nesrodničkih hranitelja. U Ulcinju je smješteno 12 djece, od čega jedno kod nesrodničkih hranitelja“, kaže naša sagovornica.
Takođe, nedovoljan je broj hraniteljskih porodica.
„U Baru na evidenciji imamo 26 porodica, od čega su 6 nesrodničke, a 20 srodničkih. U Ulcinju imamo 10 porodica koja se vode kao hraniteljske, od istih, samo je jedna nesrodnička„, objašnjava Pajović.
Prije nekoliko godina u Dvorcu kralja Nikole organizovan je događaj pod pokroviteljstvom UNICEF-a koji je za temu imao upravo hraniteljstvo. Upravo ovakve kampanje su jedan od načina da se šira javnost zainteresuje za temu hraniteljstva.
„Kampanje za promociju hraniteljstva moraju biti kontinuirane. Nedavno smo bili dio lijepog događaja, Porodičnog Bar Fest-a u organizaciji NU „Roditeljska snaga“, gdje smo upravo promovisali hraniteljstvo. Na ovom događaju zainteresovanim građanima smo pokušali da ukažemo na potrebu i značaj povećanja broja hraniteljskih porodica kao preduslova za kvalitetnu brigu, rast i razvoj djece bez roditeljskog staranja. Strategijom deinstitucionalizacije u Crnoj Gori za period od 2023. do 2027. predviđeno je osnivanje tri regionalna Centra za porodični smještaj-hraniteljstvo, za sjevernu, centralnu i južnu regiju. Osnivanjem Centra za hraniteljstvo upravo će se sprovoditi dodatne aktivnosti u cilju razvoja i promocije hraniteljstva, a posebno nesrodničkog hraniteljstva, kao i hraniteljstva uz intenzivnu podršku i urgentnog hraniteljstva za djecu mlađu od tri godine i djecu žrtve nasilja„, zaključuje direktorica Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj Biljana Pajović.
