JU Centri za socijalni rad

Crna Gora

latinica
ćirilica
SOS1.jpg
SOS1.jpg
Slide 1
Slide 1
previous arrow
next arrow

Televizija 777 Gošća u studiju Milica Krivokapić, psiholog Centra za socijalni rad Cetinje

Dani otvorenih vrata: „Hraniteljstvo za srećno djetinjstvo“

Pravilan razvoj djeteta podrazumijeva toplu porodičnu sredinu koja podstiče njegov fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Međutim, događa se da pojedine porodice zbog različitih izazova nijesu u stanju da podižu svoju djecu na odgovarajući način, a postoje i neka djeca koja sticajem različitih okolnosti nemaju porodicu. S obzirom da ni najuslovnije institucije, sa izuzetno posvećenim osobljem, ne mogu djetetu pružiti ono što pruža porodica, hraniteljstvo predstavlja najadekvatniji alternativni oblik zaštite. Zbog svega navedenog, a i zbog činjenice da na teritoriji naše opštine postoji samo jedna nesrodnička hraniteljska porodica, Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik organizovao je promociju „Hraniteljstvo za srećno djetinjstvo“.

Kako je kazala pedagoškinja u Centru Dragica Perunović, porodični smeštaj i hraniteljstvo je briga o dijetetu sa kojim dijelite svoj dom i porodični život. To je povremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje.

„Centar za socijalni rad je prepoznao ovaj vid zaštite kao jedan od najadekvatnijih i iz tog razloga organizujemo kampanju kako bi se naši sugrađani negdje informisali šta to znači hraniteljstvo i koje su dobrobiti, kako za dijete, tako i za porodicu koja želi, odnosno bi mogla da se ostvari u ulozi hranitelja. Na nikšićkoj teritoriji imamo samo jednu hraniteljsku porodicu u kojoj je smješteno dvoje djece, nesrodnička naravno, i negdje bi trebalo da se više radi na tome kako bi se promovisalo nesrodničko hraniteljstvo“, kazala je ona.

Hranitelji, kaže, mogu da postanu svi oni ljudi koji su spremni da se nose sa izazovima koje nosi sam pojam hraniteljstva, odnosno da se na adekvatan način brinu o djetetovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju do nivoa osamostaljenja.

„Hranitelji moraju da budu osobe koje nijesu lišene roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti. Takođe, osobe koje nijesu osuđivane za neko krivično djelo i da nihovi bliži srodnici podržavaju takav vid odluke da se neki njihov član porodice bavi hraniteljstvom, jednom od najhumanijih uloga“, objasnila je Perunović i dodala da samu procenu hranitelja vrši Centar za socijalni rad i da sve informacije potencijalni hranitelji mogu da dobiju kod njih.

Takođe, kako je istakla, na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja se mogu dobiti detaljne informacije šta je to neophodno da bi neko postao hranitelj, koja je to neophodna dokumentacija, uslovi i slično.

Zato je danas ispred Ministarstva prisustvovao Goran Kuševija, direktora Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu. On je kazao da je crnogorsko društvo kroz istoriju poznato kao humano, te da vjeruje da je tako i danas.

„Kroz vjekove i istoriju smo negde pomagali drugima u mnogim situacijama kada su djeca ostajala bez roditelja i kada roditelji nijesu mogli da pruže adekvatnu roditeljsku brigu. Tu ulogu su uzimali srodnici, kumovi i prijatelji. Vjerujem da je i danas to izraženo u crnogorskom društvu. Svakako da nije dovoljno da bude razvijeno samo srodničko hranateljstvo jer postoji jedan broj djece za koji rodbina, kumovi i prijatelji nijesu mogli da preuzmu brigu i ta djeca se nalaze danas u dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj. Država vodi brigu o njima, ali svjesni smo koliko je drugačiji taj boravak u porodici“, poručio je on.

Ukoliko odlučite da postanete hranitelj, tu je kontinuirana podrška stručnih radnika Centra za socijalni rad, kako bi ojačali svoje kapacitete i bili u mogućnosti da brinete o djetetu na najbolji mogući način. Ova podrška obuhvata savjetodavni rad sa hraniteljskom porodicom i djetetom, kontinuiranu obuku prije i nakon smještaja djeteta, podršku u rješavanju problema koji se odnose na vaspitanje djeteta, školovanje, sticanje vještina brige o sebi, osnaživanje za samostalan život, kao i materijalnu podršku od strane države.

Pored pomenutih, prisutne sa pojmom i detaljima hraniteljstva upoznali su i Vera Vukovic, Milena Nikolic i Marko Kastratovic iz Službe za djecu i mlade.

Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik današnju aktivnost organizovao je u okviru kampanje „Dani otvorenih vrata“ koja će se u danima pred nama nastaviti u Plužinama i Šavniku.

Preuzeto sa: https://onogost.me/drustvo/dani-otvorenih-vrata-hraniteljstvo-za-srecno-djetinjstvo , Autor/Foto: Marija Vujović

 

NA CETINJU JE 11 HRANITELJSKIH PORODICA, KOD KOJIH JE SMJEŠTENO 16 DJECE

Na Cetinju trenutno postoji 11 hraniteljskih porodica u kojima je smješteno 16 djece. Samo dvije od ovih porodica su nesrodničke, saopšteno je iz Centra za socijalni rad povodom akcije „Promocija hraniteljstva – Svako dijete treba porodicu“ koja je održana danas na Cetinju.

Ljubica Strugar prije 13 godina pored svoje četvoro djece, postala je hraniteljka tada petogodišnjem dječaku Bobanu. Za nju je hraniteljstvo najljepše iskustvo koje čovjek može da doživi.

Mogu da kažem da se ne smatram starateljem nego roditeljem. Ne treba nam nikakva socijalna pomoć ako prihvatimo to dijete kao svoje. Boban sada ima 17 godina, od pet godina smo ga doveli. Nijesu pare u pitanju, njima samo treba ljubav, može da ima danas manje ili više, oće li imati svaki dan ručak isti to je nebitno – kazala je Strugar

Cilj smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu, prema riječima psihologa Centra za socijalni rad Milice Krivokapić jeste obezbjeđivanje adekvatnog porodičnog okruženja u kome će ono imati uslove za pravilan psiho-fizički razvoj.

Prvenstveno je važno naglasiti da hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite za djecu koja nemaju mogućnost da borave u svojim biološkim porodicama. Savremeno doba sa sobom nosi savremene pristupe koji su pokazali na osnovu naučnih istraživanja da smještaj djece u instituciju može da utiče nepovoljno na njihov psiho-fizički razvoj. Samim tim obezbjeđivanje svakom djetetu, porodično okruženje predstavlja najoptimalnije uslove za njihov pravilan psiho-fizički razvoj – kazala je Krivokapić

Da bi neko postao hranitelj neophodno je da se obrati Centru za socijalni rad zahtjevom uz potrebnu dokumentaciju koja je propisana zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Iz Centra za socijalni rad Prijestonice Cetinje ističu da uloga hranitelja nije laka, niti jednostavna, ali je definitivno odraz izuzetne humanosti i ljudske uzvišenosti.

I. Rudović / RTV Cetinje

 

Ćutanje podstiče nasilje u porodici

Ivana Kordić i Vanesa ManojlovićTema nasilja u porodici zaokuplja sve aktere društva, ali ono što ohrabruje je da se više ne ćuti, odnosno sve manje se ćuti, govori se i traže rješenja za smanjenje i za suzbijanje ove pojave koja je prisutna i u opštini Kotor.

Ovo su gostujući u emisiji “Skalin parapet“ istakle pedagoškinje u kotorskom Centru za socijalni rad Ivana Kordić i Vanesa Manojlović.

One su direktno uključenje i u timu rade sa žrtvama nasilja.

Definisani su zakonski i institucionalni okviri za sistemsko rješavanje nasilja u porodici, podsjetila je Vanesa.

Nasilje u porodici predstavlja sva djela nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske povrede ili patnje, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, ili prinudu, a do koga dolazi između članova porodice, pri čemu se članom porodice smatra i vanbračni partner ili partnerka, objašnjava Ivana.

Najrasprostranjeniji vid nasilja je psihičko, a potom i fizičko nasilje, kažu naše sagovornice koje u praksi upravo nailaze na ovaj problem kao dominantan.

One ističu da za nasilje nikada nije kriva žrtva već je odgovornost na počiniocu.

Kada je u pitanju fizičko nasilje tu je zastupljeno šamaranje,udaranje, guranje, šutiranje ili psihičko u kojem je zastupljeno vrijeđanje, optužbe, kritike, prijetnje.

Seksualno nasilje je svaki pokušaj ostvarivanja seksualnog odnosa i aktivnosti protiv volje druge strane.

To su oblici sa kojim se naše sagovornice srijeću i u našoj lokalnoj zajednici.

One napominju i ekonomsko nasilje do kojeg dolazi kada nasilnik ne daje novac za potrebe porodice ,ne dozvoljava da se ima uvid u pristup u porodičnu zaradu, a ekonomsko nasilje je čak i kada branite da se partner ili partnerka zaposli, kada manipulacijama se onemogućava napredovanje u poslu ili školi.

Na naše pitanje u kojim slučajevima se prijavljuje nasilje u porodici, pedagoškinje kotorskog Centra za socijalni rad odgovaraju da nasilje treba prijaviti odmah, uvijek i bez odlaganja, iako to nije lako.

Nasilje u porodici je jedno od hronično manje prijavljenih krivičnih djela u odnosu na realnu sliku koja postoji.

Međutim, važnio je znati da upravo ćutanje podstiče nasilje u porodici, nagašavaju naše sagovornice.

Ćutanju se pribjegava upravo iz straha u suočavanju od posljedica prijavljivanja, ili mišljenja da će ćutanjem zaštititi sebe i djecu.

Čitav tim je na zadatku u borbi protiv nasilja, a to su osim Centra za socijalni rad i policija, tužilaštvo, organ za prekršaje zdravstvene ustanove, podsjećaju pedagoškinje iz kotorskog Centra za socijali rad, koji je kada je riječ o nasilju dostupan 24 sata.

Najčešće žrzve nasilja su žene koje uglavnom trpe nasilje od svojih partnera.

Djeca mogu da budu direktno i indirektno žrtve nasilja.

Ukoliko je dijete svjedok nasilju među roditeljima i ono će biti smatrano žrtvom.

Dokazano je da u mnogim istraživanjima djeca koja su svjedoci nasilja u porodici trpe iste psihološke posljedice kao djeca koja su direktno izložena nasilju.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/cutanje-podstice-nasilje-u-porodici/

OTVOREN DNEVNI BORAVAK ZA STARE 

Dnevni boravak za stare otvoren je danas u ulici Vladike Petra na Cetinju. Riječ je o osmom objektu takve vrste u Crnoj Gori, otvorenom sa ciljem da se starijim osobama obezbijedi neophodna zaštita i ostale usluge na lokalnom nivou.

U gradu, prema riječima direktora Centra za socijalni rad Prijestonice Cetinje Dejana Miloševića, ima dosta usamljenih i starih ljudi kojima je potrebna pomoć, komunikacija i njega, dok su njihovi najbliži okupirani svojim dnevnim obavezama. Starost je, kako je kazao, doba koje čeka sve nas i treba je učiniti kvalitetnom.

Dnevni boravak za stare i nemoćne osobe, predstavlja mehanizam podrške, praksu, koja u razvijenom svijetu postoji odavno, a na našim prostorima postaje sve zastupljenija i aktuelnija. Upravo i danas, sudionici smo otvaranja jedne takve usluge i u našoj Prijestonici, što je rezultat zajedničkog djelovanja resornog Ministarstva rada i socijalnog staranja i Prijestonice Cetinje, čime upotpunjujemo programe socijalne zaštite našim sugradjanima. Kompletna investicija iznosi oko 10.000 eura, a izvodjač radova bila je firma TOP MEGAS iz Danilovgrada – kazao je Milošević.

Prijestonica Cetinje i Centar za socijalni rad, kroz ovo partnerstvo, prema riječima gradonačelnika Aleksandra Kašćelana, razvijaju uslugu dnevnog boravka, sa uvjerenjem da treće doba ne mora biti usamljeničko i lišeno radosti i druženja.

Vjerujem da je memorandum o osnivanju i funkcionisanju usluge Dnevnog boravka za stare koji smo danas potpisali dobra polazna osnova za dodatno unapređenje naše saradnje, ali i za pokretanje, osmišljavanje i poboljšacvanje postojećih servisa koji su na raspolaganju građanima Cetinja svih starosnih doba. Ohrabrujemo sve vrste volonterizma i društveno korisnog rada, posebno one aktivnosti koje su usmjerene na podršku djeci, starima i nemoćnima. Takodje Prijestonica Cetinje će i dalje, samostalno li u saradnji sa partnerima pomagati one kojima je pomoć najpotrebnija – naglasio je Kašćelan.

Objekti ove vrste već se nalaze u Nikšiću, Danilovgradu, Mojkovcu i Plavu, a kako je ministar rada i socijalnog starenja Kemal Purišić najavio, širenje mreže dnevnih boravaka za stara lica planira se i u opštinama Bijelo Polje, Rožaje i Petnjica.

Crna Gora je organizovana tako da ima viziju društva kao humanog, ekonomski stabilnog i funkcionalnog, zasnovanog na principima decentralizacije i participativnog odlučivanja s visokim stepenom zaštite ljudskih prava i sloboda – istakao je Purišić.

Površina prostora Dnevnog boravka iznosi oko 70 m2, a budući korisnici su uz zahvalnost poručili da se ne treba na ovome zaustaviti.

Usluge Dnevnog boravka za stare pružaće se svakodnevno od 8 do 16 časova, a mogu ih koristiti sve osobe starije od 65 godina.

RTCG Međunarodni dan starih lica, gošća Dragana Pešić, CSR Podgorica

Mapa - JU Centri za socijalni rad

mapa centri

faq


propisi


prava


korisnici

„Nasilje u porodici-Putokaz ka izlazu“

Krenimo zajedno

Mapa podrške za žene žrtve porodičnog nasilja 

krenimo zajedno mapa


 

mapa osi 2


logo parakcg


disability logo


logo ckcg

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Pogledaj još novosti