Novosti

Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj upriličio je danas u holu Kulturnog centra dodjelu novogodišnjih poklona djeci iz hraniteljskih porodica. Uz prisusutvo predstavnika Centra i Opštine Bar, koja je, obezbijedila i novčana sredstva, 37 mališana obradovano je paketićima, ali i lijepim riječima kojima su im se obratili darodavci.

Direktorka Centra za socijalni rad u Baru, mr Biljana Pajović je naglasila da je “ovo period kada su ljudi najviše okrenuti darivanju, a pružanje pomoći osjetljivim grupama stanovništva, među kojima su i djeca bez roditeljskog staranja je, uz to, i humano”.

“Ne znači da ne treba da budu dobri ljudi ni ostatak godine, ali nekako u ovom periodu se najviše okreću raznim oblicima pomoći. Uoči raznih praznika u predstojećem period, fokus se stavlja i na značaj porodice u čovjekovom životu”, istakla je Pajović koristeći  priliku da se zahvali donatorima, humanim ljudima i djelatnicima iz naše opštine, „koji su doprinijeli dječijoj radosti uplatom finansijskih sredstava, najprije Opštini Bar, AD Luka Bar koja je za svih 37 mališana obezbijedila prigodne poklone, kao i zaposlenima u ovom Centru, firmama  i pojednicima koji su željeli da ostanu anonimni“.

Pokloni koji su podijeljeni su personalizovani i odabrani sa puno ljubavi i pažnje.

„Na taj način im šaljemo poruku da mislimo na njih i da nam je bitan njihov osmjeh“, saopštila je za Radio Bar i Bar info psihološkinja u Centru za socijalni rad, mr Andrijana Raković. 

„Ove godine, poklone smo namijenili i za djecu koja su na porodičnom smještaju – hraniteljstvu Ulcinju (njih osmoro) i jednog dječaka iz te opštine koji je u Dječijem domu „Mladost“ u Bijeloj. Saradnja, kako sa hraniteljima, tako i sa djecom je stalna i intenzivna tokom cijele godine. Pružamo im podršku, obilazimo ih i sarađujemo sa svim relevantnim institucijama”, naglasila je Raković.

Iz Centra za socijalni rad sa ponosom ističu činjenicu da od ove godine  nijedno dijete sa teritorije barske opštine nije smješteno u Domu u Bijeloj, ponajviše zahvaljujući promociji hraniteljstva, koju je Centar organizovao kroz Dane otvorenih vrata, a koji je naišao na veliki odziv sugrađana zainteresovanih da pomognu.

Opština Bar, tradicionalno, ne zaboravlja mališane iz ove kategorije stanovništva pred novogodišnje praznike.

Predstavnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Branka Delibašić, osim poklon – paketića, uručila im je i novčana sredstva koja su ove godine uvećana, pa umjesto dosadašnjih 50, svako dijete dobija po 100 eura.

„Dječjoj radosti u holu JU Kulturni centar doprinijeli su i ‘Hemosan’ d.o.o., ‘Mobileland’, ‘Gomi mont’, ‘PGS Montenegro’, ‘Allegra Montenegro’, notar Škopelja, ‘NP Company’, ‘Jadroagent’, ‘Plavi Jadran’, laboratorija ‘Dr Vuksanović’, hotel ‘Princess’, ‘Femić co’, ‘Rapex co’, ‘Dadi export’, poliklinika ‘Dr Zejnilović’, ‘Zenšped’, vrtić ‘Winnie the pooh’, konoba ‘Makina Vučinića’ i Fakultet za poslovnu ekonomiju“, zaključuju, uz veliku zahvalnost svima, iz Centra za socijalni rad.

Preuzeto sa: Divan znak pažnje Centra za socijalni rad, Opštine i donatora (barinfo.me)

Stručne radnice Centra za socijalni rad Mojkovac Peruničić Mijoljka, Ćorić Dubravka i Damjanović Sonja su u sali JU OŠ “Aleksa Đilas – Bećo”, 21.decembra.2022.godine, održale tribinu na temu „Vršnjačko nasilje”, kojoj su prisustvovali  Članovi Đačkog parlamenta i Zajednice učenika kao i drugi učenici zainteresovani za navedenu temu.

Istom prilikom, učenici su upoznati sa nadležnostima i ulogama institucija u sprečavanju nasilnog ponašanja kod mladih, o ulozi MUP-a i Centra za socijalni rad u procesuiranju i intervenciji u oblasti vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije, o mjerama prevencije i tretmana, kao i kazneno-pravnoj zaštiti u pogledu ove vrste nasilja.

Takođe, pružena im je prilika da interaktivno učestvuju i  nauče kako da prepoznaju vršnjačko nasilje, sve njegove oblike, na koji način da reaguju ukoliko do njega dođe, bez obzira na to da li su učesnici ili posmatrači, dok su posebno interesovanje  iskazali na temu nasilje nad djecom u porodici.

Na obostrano zadovoljstvo, postignut je dogovor da se u narednom periodu, organizuje slična tribina, sa nekom novom temom, po izboru đaka.

FOTO ILUSTRACIJA

Pojava društvenih mreža i onlajn nasilje dobija sve veći zamah i oblici nasilja se transformišu. Svjedočimo nevjerovatnoj količini surovosti među djecom, upozorava psiholog Vesna Jukić

Vršnjačko nasilje u školama i van njih je problem koji je u poslednje vrijeme dostigao zabrinjavajuće razmjere i kojim se udruženo moraju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Rješavanje ovog problema je jedan od najvećih izazova za obrazovne institucije 21. vijeka, ali za društvo u cjelini.

Pošast vršnjačkog nasilja nije zaobišla ni grad pod Rumijom u šta smo se uvjerili u razgovoru sa psihologom Vesnom Jukić iz ovdašnjeg Centra za socijalni rad koja tvrdi da evidentirani bojni slučajevi nasilja među djecom. Naglašava da je za rješavanje ovog problema neophodno djeci omogućiti zdravo i bezbjedno okruženje i kroz razne preventivne metode spriječiti svaki vid nasilja.

– Neophodno je raditi na prevenciji vršnjačkog nasilja i to na način da djeca od najranijih školskih dana budu uključena u radionice. Dječaci, prvo iz kuće, a kasnije u vrtiću i školi, treba da nauče da se međusobno poštuju i uvažavaju, da nasilje nije odgovor, da drug nije meta, da loše ponašanje nije prihvatljivo. U okviru porodice se jako puno mora raditi sa djecom koja su počinioci vršnjačkog nasilja. Moram da kažem da to nisu samo djeca koja potiču iz disfunkcionalnih porodica, već iz svih., sada se može reći da je vršnjačko nasilje najdominantniji oblik nasilja – kaže Jukićeva i ističe da ono već poprima razmjere pandemije.

– Pojava društvenih mreža i onlajn nasilje dobija sve veći zamah i oblici nasilja se transformišu. Mi kao djeca, a spadam u stariju generaciju, znali smo da se ne volimo, da se posvađamo, potučemo, ali bi posle toga nastavili normalno da se družimo. Sada svjedočimo mržnji, zloj krvi, nevjerovatnoj količini surovosti. Ne staju dok ne povrijede žrtvu koju su zacrtali! Čak i kad je povrijede, oni ne prestaju. Imamo slučajeve gdje po 10-15 učenika napadaju jednog. I u našoj sredini imali smo takve slučajeve. Kad se vratimo u ta ranija vremena, mi smo imali takvo vaspitanje da, ako neko napadne slabijeg, obično je uskakao treći da to prekine ili odbrani slabijeg. Danas to nije slučaj. Djeca koja trpe vršnjačko nasilje mogu da budu i najbolji učenici, tiha djeca, oni koji trenutno prolaze kroz neki problem... Vjerujte da nasilnici znaju da izaberu koga će da stave kao metu, a onda su nemilosrdni. Zaista nemilosrdni – ističe ona.

Prema njenim riječima, nakon što se prijavi slučaj vršnjačkog nasilja, u Centru rade sa njima i sa kompletnom porodicom.

– Svi su oni uključeni i moraju sa nama provesti određeni period da vidimo na koji način će se razvijati situacija, da li je dijete usvojilo promjene u ponašanju, da li su i dalje zadržani nasilni obrasci. Nekad se i mi zapitamo kolika količina ravnodušnosti postoji kod djece, iako su suočeni i sa sudskim postupcima i sa tužilaštvom, policijom, centrima za socijalni rad – kaže Jukićeva.

S obzirom na učestalost nasilja nad ženama i djevojčicama, Jukićeva ih ovim putem poziva da dođu u Centar za socijalni rad, da popričaju i objasne o čemu se radi i čemu su sve izložene.

– Nadam se da će nakon toga i uz našu podršku i pomoć, uspjeti da izađu iz svega toga – poručila je ona.

Preuzeto sa: ДАН - Prevenciјom do dјetinjstva bez nasilja (dan.co.me)

O kampanji „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ na programu Radio Bara sa psihološkinjom Vesnom Jukić, koja radi u barskom Centru za socijalni rad razgovarala je Ivanka Leković.

RB/BI: Sigurni smo da je nasilje nad ženama u fokusu Centra za socijalni rad tokom čitave godine.

Jukić: Tako je, centri za socijalni rad imaju jako važnu ulogu u procesu zaštite od nasilja, koje uključuju posebne aktivnosti Centra i koordinaciju sa svim službama koje mogu da zaštite žrtvu u postupku nasilja. Tu prije svega mislim na policiju, pravosudne organe, zdravstvene i obrazovne institucije, kao i organizaciju civilnog sektora. Centar za socijalni rad je koordinator svih tih aktivnosti, shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. Osim što koordinišu svim aktivnostima, Centri za socijalni rad prate žrtvu duži vremenski period na njenom putu ili rehabilitacije, ili izlaska iz začaranog kruga nasilja. Prisutni su i kada se jedan takav događaj desi, jer istraživanja su pokazala da je žena spremna da prijavi nasilje tek nakon sedam do osam godina intenzivnog trpljenja nasilja. To takozvano osnaživanje žene, po meni je izostalo u našem društvu, uvijek se pozivamo na to da smo i dalje patrijarhalno društvo.

RB/BI: To je ona čuvena rečenica: Trpi, sve smo mi trpjele.

Jukić: Jeste, kao i: Ništa to nije strašno i ako je vikao, ako je slomio i ako je jednom, možda i udario. Nedavna istraživanja UNICEF-a su jasno pokazala da većina naših stanovnika i dalje misli da šamar nije nasilje, da vikanje nije nasilje, da prijetnje nisu nasilje… Kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“, posebno napominjem i djevojčicama, upravo treba da informiše javnost i da skrene pažnju na velik i ozbiljan državni problem, da izađemo iz šablona da se to dešava u porodičnom krugu i da je to porodični problem. Ne, to nije problem samo te porodice, niti je privatna stvar, to je problem države i društva. Potpisivanjem Istanbulske konvencije i donešenim zakonima, mi smo se kao država obavezali da ćemo štititi svaku žrtvu nasilja i da ćemo počinioca privesti pravdi. Moram da kažem da je nasilje sistemski problem, da ne postoji institucija koja samostalno može da ga riješi i da je međusobna povezanost i sinergija u postupanju nešto što će svaki slučaj nasilja riješiti. Ili, ako jedna karika izostane, do rešenja problema neće doći. Ova, takozvana narandžasta kampanja, koja počinje 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, simbolično se završava 10. decembra, Međunarodnim danom ljudskih prava, te je na globalnom nivou prihvaćeno da je nasilje nad ženama i djevojčicama nešto što predstavlja globalno kršenje ljudskih prava i najteži oblik diskriminacije.

RB/BI: Ipak, bilo je žena koje su u posljednjih nekoliko godina, izgubile život u porodičnom nasilju. Ti slučajevi su opomena i centrima za socijalni rad i svim institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Jukić: Nažalost, svjedoci smo da je u Crnoj Gori bilo više slučajeva femicida, nad čim treba svi duboko da se zamislimo i vidimo gdje su naše lične, institucionalne i društvene greške, na koji način se treba prilaziti žrtvi nasilja, na koji način se treba kažnjavati nasilnik i na koji način se treba štititi kompletna porodica od jednog nasilnika. U tu svhu, mi u centrima za socijalni rad se, kada su u pitanju slučajevi nasilja nad ženama, trudimo da ženama objasnimo šta su sve koraci koje moraju da preduzmu. Imali smo prilike da vidimo zašto su odustajale, sjećam se odlično predavanja čuvenog profesora iz Amerike, koji nam je tada objasnio da još nije sreo nasilnika koji mu je bio antipatičan. Nasilnici su jako dobri manipulatori.

Pročitaj više …

Dana 28.11.2022. godine, shodno planu posjete i saradnje sa vaspitno obrazovnim ustanovama u Baru, održan je sastanak u Osnovnoj školi "Kekec". Sastanku su prisustvovali.direktorica Centra za socijalni rad Biljana Pajović, Katica Kovač- socijalna radnica, rukovodilac Službe za djecu i mlade, Vesna Jukić, psiholog- supervizor Centra,  Azra Čindrak, socijalna radnica, Dragan Marković, direktor skole, Nataša Jovanović pedagogica škole i Radmila Petrović, učiteljica. Predmetna nastavnica je bila  u ulozi odjeljenskog starješine učenika o kojem smo razgovarali.

Tema razgovora je  i sve više prisutno vršnjačko nasilje, kao i prepoznavanje potencijalnih žrtvava porodičnog nasilja. Tokom posjete upoznati smo sa aktivnostima koje preduzima ova škola u cilju prevencije vršnjačkog nasilja, kroz međuvršnjačku edukaciju, kao i tima za vršnjačku edukaciju. U ovoj školi, najveći fokus je usmjeren na djecu koja pohađaju VI I VII razred, kada su ova predavanja u pitanju.

Kao dobar, pokazao se i program Unicefa Moje vrijednosti i vrline, koji se sprovodi u ovoj školi.

Planirani su i dalji koraci koji se mogu preduzeti iz domena nadležnosti, koje ima svaka od navedenih ustanova.

Ovim putem izražavamo zahvalnost direktoru, pedagogu i učiteljici ove škole, na ljubaznom  prijemu.