JU Centri za socijalni rad

Crna Gora

latinica
ćirilica
SOS1.jpg
SOS1.jpg
Slide 1
Slide 1
previous arrow
next arrow

„16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“

Centar za socijalni rad u okviru međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“ sprovodi niz aktivnosti koje se tiču između ostalog i informisanja institucija o mjerama i resursima zaštite od rodno zasnovanog nasilja. Psiholozi Centra za socijalni rad Marinko Vujanović i Dženana Muslić će posjetiti sve gradske i seoske škole na teriotiji opštine Pljevlja i tom prilikom đake i nastavnike detaljnije informisati o fenomenu nasilja u porodici, načinima i mogućnostima zaštite žrtava porodičnog nasilja.

Psiholozi Centra Marinko Vujanović i Dženana Muslić su danas održali predavanje u JU Srednjoj stručnoj školi Pljevlja i tom prilikom podsjetili đake i nastavnike da je “16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama” međunarodna kampanja koja se obilježava od 1991. godine. Učesnici/učesnice kampanje odredili su 25. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama za početak kampanje i 10. decembar – Međunarodni dan ljudskih prava za kraj kampanje, kako bi simbolično povezali problem nasilja nad ženama sa ljudskim pravima i istakli da je takav vid nasilja kršenje ljudskih prava. Kampanja takođe uključuje i druge značajne datume, kao što su 1. decembar – Svjetski dan borbe protiv side, 3. decembar- Međunarodni dan osoba sa invaliditetom i 6. decembar – godišnjica Montrealskog masakra. Nastavnici i đaci pomenute škole su upoznati da su ciljevi kampanje podizanje svijeesti o rodno zasnovanom nasilju kao problemu ljudskih prava na lokalnim, nacionalnim, regionalnim i internacionalnim nivoima; jačanje lokalnog rada na sprečavanju nasilja nad ženama; stvaranje jasne veze između lokalnih i internacionalnih napora da se nasilje nad ženama zaustavi; iskazivanje solidarnosti sa ženama širom svijeta koje su organizovane protiv nasilja nad ženama...
Vujanović i Muslićeva su istakli da Centar za socijalni rad uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja u kontinuitetu preduziima određene mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti a u cilju zaštite žrtava porodičnog nasilja te da je bitna saradnja sa ostalim relevantnim institucijama koje se bave zaštitom žrtava porodičnog nasilja.
Kroz svoja predavanja su naveli da je porodično nasilje jedan od najvećih društvenih problema koji zahtijeva snažne i efikasne odgovore svih državnih institucija, ali i cjelokupnog društva. Marginalizovane grupe kao što su žene na selu zahtijevaju još veću podršku, jer su dodatno suočene sa pitanjem nasilja u porodici i u partnerskim odnosima zbog nedovoljne dostupnosti nadležnih institucija, a život u manjim zajednicama i seoskim sredinama podložan je tradicionalnom, patrijarhalnom obrascu ponašanja.
U više navrata su istakli da su  svi građani u obavezi prijaviti nasilje a da žrtve porodičnog nasilja treba da progovore o svom iskustvu kako bi dobile adekvatnu pomoć i podršku.

Promocija hraniteljstva kotorskog Centra za socijalni rad

Centar za socijalni rad Kotor je održao je promociju hraniteljstva ispred glavnih gradskih vrata.

Cilj promocije je informisati javnost o značaju hraniteljstva kao privremenog oblika zaštite djeteta.

Našem gradu su neophodne nesrodničke hraniteljske porodice koje imaju želju i mogućnost da pomognu djetetu koje je ostalo bez porodične njege.

Promocija je izazvala veliko interesovanje građana koji su htjeli da čuju i da se upoznaju sa programom koji nudi Centar za socijalni rad iz Kotora.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/promocija-hraniteljstva-kotorskog-centra-za-socijalni-rad/

ŽIVOT BEZ NASILJA

U okviru kampanje Dani otvorenih vrata, Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik organizovao pres konferenciju ,,Život bez nasilja", na kojoj su govorili predstavnici relevantnih institucija.

 

BUDI HEROJ, BUDI SVOJ – PRIJAVI NASILJE

 

JU Centar za socijalni rad za Glavni grad Podgorica i opštine u okviru Glavnog grada Golubovci i Tuzi, u sklopu svojih redovnih aktivnosti kreira i preventivne akcije u cilju sprječavanja nasilja u porodici. Kako je novembar mjesec posebno posvećen ovom izuzetno složenom, društvenom i porodičnom problemu, zaposleni u Centru za socijalni rad Podgorica, su dana 27.11.2018, na Trgu nezavisnosti organizovali Dan otvorenih vrata za prevenciju i suzbijanje nasilja u porodici, pod sloganom “Budi heroj, budi svoj - prijavi nasilje”. Ovom prilikom, sugradjanima je podijeljen informativni materijal u kojem su sadržane informacije o načinu prepoznavanja i prijave sumnje na nasilje, kao i o ulozi centra za socijalni rad u slučaju nasilja u porodici.

Zaposleni u centru za socijalni rad će i dalje nastaviti sa preventivnim aktivnostima u cilju podizanja svijesti svih da nasilje nije odgovor hrabrih i slobodnih građana koji poštuju i čuvaju svoj, a samim tim i tuđi život.

Centar za socijalni rad Podgorica

prijavi nasilje 2

prijavi nasilje 1

Vedrana Petković: „Hraniteljstvo je humano djelo“

Sve države potpisnice Konvencije o pravima djeteta, imaju obavezu da osiguraju da svako dijete to pravo i ostvari. Onda kada porodica ni
uz pomoć države ne može da pruži odgovarajuću brigu o djetetu, država mora obezbijediti adekvatan oblik zbrinjavanja, a to je hraniteljstvo.
O tome šta je hraniteljstvo, ko može biti hranitelj i koja su njegova prava, razgovarali smo sa socijalnom radnicom tivatskog Centra za socijalni rad, Vedranom Petković.

IMG 20181112 114642„Hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje. Prema porodičnom zakonu, u hraniteljsku poroidicu može se smjestiti dijete bez roditeljskog staranja, dijete čiji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici, vaspitno zapušteno dijete i dijete sa smetnjama u razvoju. Hraniteljska porodica njeguje dijete, brine se o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju i ono što je najbitnije pruža djetetu prijeko potrebnu toplinu porodičnog doma“.
Hranitelji mogu biti porodični ljudi, samci, penzioneri, razvedeni, udovci i slično, bez obzira na pol, rasu, etničku pripadnost, religiju ili neko drugo lično svojstvo.
„Stambeni i materijalni uslovi bi trebali da budu na nekom zadovoljavajućem nivou. Mora biti prisutna želja i pozitivna motivacija za bavljenjem ovom ulogom, da zdravstveno stanje svih članova u porodici bude stabilno. Odnosi u porodici u takodje veoma bitni, trebalo bi da budu procijenjeni kao skladni i harmonični i da postoji razumijevanje razvojnih potreba djeteta“-ističe Petković.
Sama procedura oko hraniteljstva je vrlo jednostavna. Dovoljna je volja i motivacija kao prvi korak, zatim da se obrate Centru za socijalni rad u gradu u kom žive, gdje će dobiti kontakt osobu koja je obučena za davanje informacija o hraniteljstvu. Nakon toga predaje se zahtjev, a posle toga će uslijediti procjena koju vrši stručni kadar Centra, koji se obavlja kroz razgovore, kućne posjete, obuke i sve je to usmjereno na pripremu hranitelja da se bave vaspitanjem i podizanjem djece. Cijela procedura oko procjene ne može trajati duže od šest mjeseci. Nakon što stručni kadar procijeni porodicu ili pojednica podobnim za bavljenjem hraniteljstvom, onda se čeka na smještaj djeteta u tu porodicu. Petković naglašava da se hranitelji ne procjenjuju za odredjeno dijete, već da u porodicu dolazi dijete kome je ta vrsta zaštite potrebna, a čak ne mora biti iz iste opštine.
„Svaka hraniteljska porodica dobijs podršku, bilo psihološku ili neku drugu vrstu, a to se procjenjuje da bi se odredilo kojoj porodici je potrebna neka vrtsa podrške. Tu je i finansijska podrška koja nije ništa manje bitna, država obezbjedjuje naknadu za rad hranitelja i boravak djeteta u porodici. Za smještaj djeteta, hraniteljska porodica ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 250 eura, za podršku za njihov rad obezbijedjeno je 75 eura mjesečno, a dijete koje se nalazi u hraniteljskoj porodici ima pravo na dječiji dodatak u iznosi od 40 eura mjesečno“-naglašava Petković.
Osim toga, tu su i druga prava koja hraniteljska porodica ostvaruje. Dijete iz hraniteljske porodice ima pravo na odmor i rekreaciju u zimskom i ljetnjem periodu, besplatne udžbenike za djecu, kao i subvenciju za električnu energiju i pravo na jednokratnu pomoć. Hranitelji su odgovorni za ukupnu brigu o djetetu koje se nalazi u njihovoj porodici, takodje moraju biti usmjereni na razvoj identiteta djeteta i zastupati njegova prava, kao i nesmetan kontakt sa biološkom porodicom osim ako nadležni organ procijeni da to nije u najboljem interesu djeteta.
Na teritoriji Tivta trenutno ima pet hraniteljskih porodica u kojima se nalazi troje djece iz Tivta, po jedno iz Kotora i Herceg Novog, dok je za jedno dijete sa teritorije tivatske opštine, kao adekvatan oblik zaštite, obezbijedjena hraniteljska porodica u Podgorici.
Hraniteljstvo je humano djelo koje može promijeniti i oplemeniti život porodice, život djeteta, stvoriti pozitivnu sliku života. Zato budimo humani.

preuzeto sa: https://radiotivat.com/vedrana-petkovic-hraniteljstvo-je-humano-djelo/2018/11/

RTCG 08.11.2018.god. - TV MAGAZIN: ODUZIMANJE RODITELJSKIH PRAVA I USVAJANJE DJECE

Mapa - JU Centri za socijalni rad

mapa centri

faq


propisi


prava


korisnici

„Nasilje u porodici-Putokaz ka izlazu“

Krenimo zajedno

Mapa podrške za žene žrtve porodičnog nasilja 

krenimo zajedno mapa


 

mapa osi 2


logo parakcg


disability logo


logo ckcg

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Save

Pogledaj još novosti