Novosti

Kako dolazi do vršnjačkog nasilja i zbog čega, koje su posljedice, kao i kako se na pravilan način odnositi prema ovom problemu, sve su to pitanja sa prve sjednice Otvorenog parlamenta čija je tema bila prevencija vršnjačkog nasilja. Sjednici koja je održana u Velikoj sali Opštine, pored predstavnika organa lokalne samouprave i odbornika, prisustvovali su učenici barskih osnovnih i srednjih škola, sa profesorima.

Nakon što je predstavio koncept Otvorenog parlamenta, predsjednik Skupštine opštine, Branislav Nenezić kazao je da je prevencija vršnjačkog nasilja goruća tema koju „moramo da rješavamo zajedno“.

„Moramo da utičemo na one koji su pokretači, ali i na žrtve vršnjačkog nasilja. Postoje teme oko kojih se moramo ujediniti, a vršnjačko nasilje je jedna od njih. Nemamo preče stvari od bezbjednosti naših najmlađih sugrađana, a danas smo svjedoci da prijetnje toj bezbjednosti postoje, da su realne i teško predvidive. Format Otvorenog parlamenta pruža nam mogućnost da otvorimo sve teme koje pogađaju naše društvo“, kazao je Nenezić.

Potpredsjednica Opštine, mr Tanja Spičanović istakla je da odrastanje u našem gradu treba da bude prepoznato kao bezbjedno i sigurno.

„Nažalost, slučajevi vršnjačkog nasilja su nešto što često zna da od najradosnijeg perioda u životu unese traumatična iskustva i neprijatne emocije. Jedan od ciljeva današnjeg susreta je da identifikujemo trenutno stanje u oblasti prevencije, a potom i intervencije kada je u pitanju vršnjačko nasilje. I naravno, da predložimo konkretne aktivnosti kako bi stvorili atmosferu saradnje i uvažavanja. Želimo da napravimo podsticajan i kvalitetan ambijent u kojem ćete svi moći da rastete složno, u najljepšim drugarskim relacijama i da prepoznajete svoje afinitete, da razvijate talente i sjutra budete nosioci važnih funkcija u vašem gradu“, navela je Spičanović, uputivši pohvale za koncept Otvorenog parlamenta.

Pročitaj više …

Dana 27.06.2023. godine u prostorijama Uprave vrtića predstavnici Centra za socijalni rad Bar, direktorica ove ustanove, Biljana Pajović i i zaposleni angažovani na poslovima unutar Službe za djecu i mlade (Jadranka Dragović, Andrijana Raković i Adela Šabović) prisustvovali su radnom sastanku sa Upravom vrtića JPU "Vukosava Ivanović Masanovic".

Sastanak je održan na inicijativu Centra za socijalni rad, u cilju upoznavanja ove važne institucije o načinima prepoznavanja, prijave i saradnje u slučajevima porodične problematike i nasilja u porodici.

Pored navedenih predstavnika, sastanku su prisustvovali direktorica JPU " Vukosava Ivanović Masanovic", saradnici i najvažniji činioci predškolske ustanove - vaspitači, koji se nalaze na prvoj liniji rada sa djecom mladjeg uzrasta i predstavljaju važne činioce društva za preventivan i blagovremeni rad sa djecom.

Na sastanku, predstavljeni su i rezultati ankete za ispitivanje nasilja i zanemarivanja djece; postupanja prema djeci u slučaju razvoda ili smrti roditelja. Anketa je sprovedena elektronskim putem, a učestvovalo je 66 zaposlenih ( vaspitačice, stručni saradnici, prof.engleskog jezika, medicinske sestre i asistenti).

Cilj sastanka bile su smjernice za prijavu sumnje na nasilje i upućivanje na stručne službe koje rade u službi zaštite djece, kao i mogućnost kontinuirane saradnje u vidu zajedničkih organizacija budućih manifestacija i obilježavanja važnih datuma, kako za djecu, tako i za porodicu.

U cilju afirmisanja aktivnosti koje JU Centar za socijalni rad za opštine Mojkovac i Kolašin sprovodi u okviru “Dana otvorenih vrata” na temu hraniteljstva, dana 27.6.2023.godine, Radio televiziji Mojkovac dostavljeno je Obavještenje kojim se građani, zainteresovani za pomenutu temu, pozivaju da pristupe prostorijama Centra kako bi se informisali i upoznali sa hraniteljstvom kao privremenim oblikom zaštite djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, kao i zakonskim činjenicama koje se vežu za navedenu uslugu.

U okviru revizije prava na materijalno obezbjeđenje porodice, kao i posjete mjesnim zajednicima na teritoriji opštine Bar, stručne radnice Službe za materijalna davanja i pravne poslove u Centru za socijalni rad Bar (Dijana Miković, Azra Čindrak, Anita Adrović, Marina Šorović i Valerija Ivančević), kao i direktorica Centra Biljana Pajović, dana 13.06.2023. godine obišle su MZ Ostros.

Istog dana posjetile su i Curović Bejta, jednog od predstavnika ove mjesne zajednice, sa kojim ovaj Centar kontinuirano saradjuje, dugi niz godina, a sve u cilju pomoći mještanima Ostrosa. Gospodin Curović ovom Centru često pruža podršku prilikom terenskih obilazaka, imajući u vidu da dugo radi u pošti, te poznaje gotovo svakog mještanina ovog kraja, pruža podršku u dijelu komunikacije sa licima koja govore isključivo albanski jezik, a obraća se i u ime građana kojima je potrebna pomoć. 

 Ove godine, stručni radnici su u saradnji sa Curović Bejtom mapirali lica starije dobi, kojima je bila potrebna pomoć u hrani, a imajući u vidu ograničenja u dijelu isplate jednokratne novčane pomoći uoči izbora (lokalnih, predsjednickih i parlamentatnih), pomoć, tačnije pakete hrane obezbijedila je humanitarna organizacija Caritas, čiji su predstavnici takođe obišli lica koja žive na teritoriji ove mjesne zajednice, a žive u teškim materijalnim uslovima.

  U ovom trenutku, u čitavom Ostrosu ima samo devet (9) korisnika prava na materijalno obezbjeđenje porodice. Kao razlog za takvo stanje Curović Bejto navodi problem migracija iz ovog kraja: „U MZ Ostros živi sve manje i manje ljudi, trenutno je između 600 do 700 stanovnika.  Prije nešto više od deceniju je bilo i do 4 000 stanovnika. Većina njih pripada starijoj populaciji, a među njima mnogi su i ugroženi. Teško se živi, ovo je zapušten kraj.“

Na području Ostrosa nema nijedne fabrike, nema vode, česti su problemi i sa napajanjem strujom, mladi ljudi sve više gube nadu što se tiče zaposlenja, pa je mještana Ostrosa sve više u Americi nego u rodnom kraju.

Što se tiče mlađe populacije, njih nema ni 20 u Ostrosu.

Gospodin Curović navodi da je potrebno  samo da se ulaže, da bi na ovaj način i  država imala profit od ovoga. Upoznat je da  jedna nevladina organizacija posebno favorizovala ovaj lijep kraj,  da je bilo u planu pravljenje rute oko Skadarskog jezera, ali da je teško, da nema puta. Ovaj kraj je zona od posebnog interesa za razvoj turističke privrede, dio Skadarskog jezera od Virpazara do Ostrosa, a zatim i od Ostrosa do sela Ckla.

 Mještane Ostrosa u ovom trenutku uglavnom čini populacija starije dobi, te je veoma mali broj djece u ovoj kraju „Osnovna škola je imala 705 đaka, a sada ima 78 i to u 9 odeljenja. ( Tejani, Koštanjica, Bobovište, Centar, Arbnež i Ckla). Osnovna škola „Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ i rasturena odeljenja– negdje ima jedan đak, negdje nema nijednog.  Ove godine, koliko je meni poznato, samo četiri đaka pohađaju prvi razred“, navodi Curović Bejto.

Po računima za struju, u Ostrosu ima 906 kuća, jer Curović Bejto u pošti dobija 906 računa. „Može se negdje desiti da neka kuća ima i 2 sata, ali mislim da ipak ima oko 900 kuća“ kazuje Curović Bejto.

Na pitanje predstavnika Centra, čime se bave ljudi u srednjim godinama, Bejto navodi da je to uglavnom pojedina sadnja,  pretežno je riječ o duvanu, luku-crnom i bijelom, zavisi  sve od doba godine, ali kako u Ostrosu nema ni vode, nema čime ni da zalije.

U razgovoru sa Bejtom saznajemo da se ljudi međusobno pomažu, ali ne uvijek. Ističe da ima humanih ljudi iz ovih krajeva, koji su se odselili za Ameriku, koji šalju pomoć, što je od velikog značaja za određenu populaciju koja živi u teškom siromaštvu.

Zaključci ove posjete su da ovaj način komunikacije i sagledavanja problema, kao i direktan kontakt sa predstavnicima mjesne zajednice  pokazaje odlične rezultate, jer često pojedina lica nijesu u saznanju koji oblici pomoći postoje, te da će se na obostrano zadovoljstvo ovaj vid saradnje i nastaviti.