Bez obzira na sve promjene koje su se desile u društvu, porodica ostaje nezamjenjiv okvir za normalan i potpuni razvoj ličnosti djeteta, a nastavak vaspitanja i socijalzacije, djeca treba da ostvare i dožive u školi, poručeno je sa radionice na temu vršnjačkog i online nasilja, koja je juče održana u Velikoj sali Opštine.
Radionicu je realizovala Opština Bar i Sekretarijat za kulturu sport i mlade u saradnji sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom, Srednjom stručnom školom, Centrom za socijalni rad, Centrom bezbjednosti i nevladinom organizacijom „Bubulj“.
Skup je započet prikazivanjem filma „Preobražaj“ koji se bavi temom vršnjačkog nasilja i autorski je rad „NVO Bubulj“, u saradnji sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom.
Sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i mlade, mr Irina Dabović kazala je da je vršnjačko nasilje prisutno i da su za to odgovorni svi – i roditelji i škola i institucije sistema.
„Samo zajedno, sarađujući i koordinirajući aktivnosti, možemo se suočiti sa ovim problemom. Opština Bar je problem prepoznala i u Lokalnom akcionom planu za mlade, kojim su predviđene edukativne radionice sa mladima i sa roditeljima na temu vršnjačkog i online nasilja. Takođe, želim da podsjetim da je Sekretarijat za kulturu, sport i mlade, sredinom oktobra prošle godine, zajedno sa našim partnerskim organizacijama u realizaciji aktivnosti iz LAP-a za mlade, na gradskom trgu organizovao kampanju ’Stop svim oblicima nasilja’ jer je vršnjačko nasilje, nažalost, samo jedan od oblika, možda među vidljivijima, jer se najčešće odvija pred svjedocima. Nažalost, i djeca i mladi, ali i stare i nemoćne osobe, znatno više su izloženi oblicima porodičnog nasilja koje je prikriveno, a u fokus javnosti dospijeva kada postane tema crnih hronika“, istakla je Dabović.
Policijski inspektor I klase za maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici u Centru bezbjednosti Bar, Alma Hot naglasila je da su policijski službenici „navikli“ da se sa problematikom vršnjačkog nasilja susreću u kasnijim godinama adolescencije.
„Radili smo sa i djecom od 14 godina, što nas negdje demorališe kao osobe i ljude, ne samo kao službenike. Iako s susrećemo sa raznim problemima, uvijek nam rad sa djecom bude težak. Naiđemo na veliko nerazumijevanje od strane roditelja i škola, ali valjda je postala praksa pojedinaca da prebacuju svoje odgovornosti na institucije. Institucije su tu da bi rješavali probleme, ali ne i da bi prevaspitavaju djecu. Mislim da sam ja i Centar bezbjednosti Bar posljednja stanica gdje treba da dođe dijete od 14 godina, tj. da ne bi trebalo uopšte da dođe“, kazala je Hot.
Direktorica Centra za socijalni rad, Biljana Pajović istakla je da je vršnjačko nasilje u protekle dvije godine u velikom porastu. Osim toga, tu je i nasilje putem interneta, a Pajović smatra da je to problem koji se tek otvara.
„Uloga Centra je vrlo specifična, mi imamo i protektivnu i proaktivnu ulogu. Radimo sa djecom koja su žrtve nasilja, kao i sa počiniocima. To je kontinuirani rad, gdje pružamo podršku žrtvi i radimo sa počiniocem nasilja, a imamo razliku kad dođe do agresivnog ponašanja. To može biti situacino ponašanje, ali kada se neko ponašanje ponavlja mnogo češće, onda zaista prelazi u nasilje i zahtijeva sistemsko rješenje i dugotrajniji rad sa djecom i porodicom. To može biti model iz porodice koji se prenosi, ali nije nužno, prosto može biti i model iz sredine, kao i uticaj nekih kompromitujućih ličnosti koje su uzor djetetu. Zato se u tom adolescentskom periodu treba najviše posvetiti djeci- kako roditelji, tako i mi kao institucija koji smo dužni da se bavimo zaštitom same djece“, objasnila je Pajović.
Socijalni radnik i psiholog, Andrijana Raković navela je da je uloga Centra za socijalni rad dvojaka.
„Kada je u pitanju podrška žrtvi vršnjačkog nasilja, glavna i osnovna uloga jeste pružanje psihosocijalne podrške samoj žrtvi, ali takođe i savjetodavni rad ne samo sa njom, već i sa porodicom. Radnik Centra za socijalni rad je tu da svoj dio vremena posveti žrtvi nasilja i prepozna određene potrebe, ali svakako je porodica ta koja je nama uporište, jer ako vodimo razgovor sa određenim djetetom, a od njegove familije nemamo podršku, dolazimo do problema i naš rad ‘pada u vodu’“, istakla je Raković.
Pročitaj više …
