JU Centri za socijalni rad

KONTAKT ZA MEDIJE

Sead Šahman - PR služba

E-mail:  sead.sahman@mrs.gov.me

Adresa: Rimski trg 46

Pretraga

Jezik

LOGIN

  

Dana 22.10.2018. godine u 12 časova u prostorijama Sale Skupštine opštine Pljevlja održan je „Dan otvorenih vrata“ Centra za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak na temu: Zaštita od nasilja u porodici i rad Multdisciplinranog tima za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja nad djecom.
Navedeni događaj je privukao veliku zaintersovanost građana opštine Pljevlja tako da je sastanku prisustvovalo više od 90 građana, između ostalog prisustvovali su i predstavnici ključnih sektora koji su uključeni u proces zaštite djece i odraslih od nasilja u porodici i to: predstavnici Uprave policije CB Pljevlja, Osnovnog suda u Pljevljima, Suda za prekršaje u Bijelom Polju-Odjeljenja u Pljevljima, Sekretarijata za društvene djelatnosti- Opštine Pljevlja, JU Srednje stručne škole Pljevlja, JU OŠ “Salko Aljković” Pljevlja, JU OŠ “Boško Buha” Pljevlja, JU OŠ “Ristan Pavlović” Pljevlja, JU Gimnazija “Tanasije Pejatović” Pljevlja i NVO “Bona Fide” Pljevlja.
Dan otvorenih vrata Centra za socijalni rad je otvorila direktorica Centra Branka Danilović. Imenovana je pozdravila prisutne i posebno se zahvalila što su se odazvali u velikom broju. Između ostalog, direktorica je sve prisutne podsjetila na obavezu prijavljivanja nasilja u porodici i istakla da smo svi kao građani u obavezi prijaviti nasilje, jer ko ne reaguje učestvuje!
Predstavanici Centra Dženana Muslić i Marinko Vujanović su informisali prisutne o fenomenu nasilja u porodici, mogućnostima i načinima zaštite žrtava porodičnog nasilja. Prezentovana je ulogu Centra za socijalni rad u postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici i značaj Multidisiplinarnog tima za teritoriju opštine Pljevlja.
Prisutni su informisani da članove Multidisciplinarnog tima čine predstavnici ključnih sektora na teritoriji opština Pljevlja koji su uključeni u proces zaštite djece i odraslih od nasilja u porodici. Upoznati su da je opšti cilj rada MDT je prevashodno da se unaprijedi dobrobit djece i odraslih žrtava, putem sprečavanja nasilja nad djecom i nasilja u porodici, da se osigura postojanje brzog i koordinisanog postupka, koji štiti dijete i odrasle žrtve od daljeg nasilja i obezbjeđuje im odgovarajuću rehabilitaciju i reintegraciju u funkciji najboljeg interesa djeteta odnosno odrasle žrtve i drugih naročito osjetljivih članova porodice.
Na kraju prisutinima se obratila Sabina Talović, direktorica O.C. “Bona Fide” Pljevlja i zajedno sa svojim volonterkama pročitala je tri prikaza slučaja- žrtava porodičnog nasilja i na taj način dala jasnu poruku da su građani u obavezi prijaviti nasilje a da žrtve porodičnog nasilja treba da progovore o svom iskustvu kako bi dobile adekvatnu pomoć i podršku odnosno zaštitu.
Prisutnima je podjeljena publikacija “Zaštita od nasilja u porodici –Moja prava”
Centar za socijalni rad za opština Pljevlja i Žabljak će u budućem periodu imati još jedan dan otvorenih vrata na temu Porodičnog smještaja - hraniteljstva.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u saradnji sa Centrom za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, u okviru Dana otvorenih vrata, organizovalo je večeras u Baru predstavljanje kampanje “Svako dijete treba porodicu”, kojom je iznova promovisan značaj hraniteljskih porodica za djecu koja su uskraćena roditeljske ljubavi i toplog porodičnog doma.

Od kada je, prije pet godina, ustanovljen sistem porodičnog, nasuprot institucionalnom smještaju, gotova sva djeca iz Bara, koja su bila štićenici Doma u Bijeloj, nastavila su život u porodičnom okrilju.

Zdravo odrastanje djeteta podrazumijeva toplo porodično okruženje, koje na najbolji način podstiče pozitivan fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Nažalost, mnogo je mališana koji djetinjstvo provode u domovima za napuštenu djecu, bez roditeljske ljubavi i pažnje.

Projekat hraniteljskih porodica pruža adekvatnu alternativu i pokazao se veoma uspješnim, kazao je za Radio Bar i Bar Info Slobodan Đonović, direktor Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj.

“Mi smo izuzetno zadovoljni projektom koji sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog saradnja, uz podršku UNICEFA, jer konkretno, trenutno u Domu u Bijeloj imamo samo jedno dijete iz Bara i, nadamo se, da ćemo i za njega uskoro obezbjediti hraniteljski dom .Podsjećam, prije pet godina kada smo ušli u proces deinstitucionalizacije, imali smo više od 30-oro djece u Domu", naglasio je Đonović, koji je objasnio da Centar za socijalni rad i njegovi stručnjaci redovno obilaze hraniteljske porodice da bi im pružili podršku i uvjerili se kakvi su uslovi boravka i smještaja djece.

U Baru ima 18 hraniteljskih porodica, od kojih su tri nesrodničke.

Selvija Topuzović, koja ima troje djece, primila je u svoj dom prije četiri godine napuštenog dječaka i djevojčicu. Ona ističe da se na to odlučila isključivo srcem, dobila podršku supruga i trojice svojih sinova, i danas je ponosna i srećna što je uspjela da djecu koja su prošla kroz traumatično životno iskustvo, vaspita na pravi način, usmjeri, a prije svega pruži ljubav i toplinu.

“Kada sam čula za ovaj projekat, došla sam sa svojom djecom na jednu sličnu promotivnu kampanju kako bi se upoznali sa pojedinostima. Složili smo se suprug, djeca i ja da budemo hraniteljska porodica, jer volimo da pomažemo i učinimo nešto humano. Smatram da smo dobro vaspitali našu djecu i da isto tako možemo doprinjeti zdravom i ispravnom odrastanju djece koja su iz Doma došla kod nas. Djevojčica je imala 13, a dječak 10 godina. Prezadovoljni smo", kaže Selvija Topuzović, koja naglašava da oni osjećaju i pokazuju prema njima ljubav i zahvalnost, kakvu, ponekad ne očekuju ni od sopstvene djece.

Andrijana Raković, psihološkinja u Centru za socijalni rad, objasnila je koji su kriterijumi da bi neko mogao da postane hranitelj.

“Hraniteljstvo je veliki izazov, kompleksan i odgovoran.Hranitelj može biti par ili pojedinac, punoljetan, psiho-fizički zdrav sa odgovarajućim materijalnim uslovima. Neophodno je ispuniti još niz formalnosti, ali ono što je najvažnije i što prvenstveno ocjenjuje stručni tim, jeste motivacija, koja nikako ne bi trebalo da bude novčana nadoknada, već isključivo želja i spremnost da se takvoj djeci pruži ljubav, sigurnost i toplina porodičnog doma", istakla je Raković.

U procesu hraniteljstva neophodna je psiho-socijalna podrška i hraniteljima i djeci, koja, uglavnom potiču iz disfunkcionalnih ili porodica koje su zadesile velike tragedije, naglasila je Vesna Jukić, socijalna radnica.

“Na licima djece koja su smještena u domove nema osmjeha, ali ni plača, jer oni su poslije očaja i usamljenosti sa kojima su suočeni, prestala i da plaču. Nije lak proces prilagođavanja ni za njih, ni za hraniteljsku porodicu, zato se naš stručni tim trudi da zajednički prevazilazimo teškoće", kazala je Vesna Jukić.

Kampanji "Svako dijete treba porodicu", dala je podršku i potpredsjednica opštine Bar, mr Tanja Spičanović, koja smatra da je hraniteljtvo jedno od najčovječnijih i najhumanijih djela.

“Hraniteljstvo je važan socijalni servis koji zajednica može da pruži. Ovo je značajna i osjetljiva tema koja zahtijeva široku edukaciju i interdisciplinaran pristup, kako bi se na pravi način približila građanima i kroz informisanost razbile predrasude i, što je najvažnije shvatio njegov značaj. Jer, radi se o djeci koja su ostala bez onog najvažnijeg, a to je roditeljsko staranje", kazala je mr Tanja Spičanović.

Hranitelji imaju pravo na novčanu naknadu koja za smještaj iznosi 250 €, podršku 75 €, a za intenzivnu ili dodatnu podršku, procentualno, zavisno od visine troškova smještaja korisnika u javnu ustanovu, što za jednog štićenika iznosi 125 €, a svakog sljedećeg 62,5 € mjesečno, kada je na smještaju više od jednog djeteta. Korisnici imaju pravo na dječji dodatak - 40 €, besplatan odmor i udžbenike, subvencije za struju i vodu...

 

Prilog preuzet sa: http://barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=13063

Pravilan razvoj djeteta podrazumijeva toplu porodičnu sredinu koja podstiče njegov fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Međutim, događa se da pojedine porodice zbog različitih izazova nijesu u stanju da podižu svoju djecu na odgovarajući način, a postoje i neka djeca koja sticajem različitih okolnosti nemaju porodicu. S obzirom da ni najuslovnije institucije, sa izuzetno posvećenim osobljem, ne mogu djetetu pružiti ono što pruža porodica, hraniteljstvo predstavlja najadekvatniji alternativni oblik zaštite. Zbog svega navedenog, a i zbog činjenice da na teritoriji naše opštine postoji samo jedna nesrodnička hraniteljska porodica, Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik organizovao je promociju „Hraniteljstvo za srećno djetinjstvo“.

Kako je kazala pedagoškinja u Centru Dragica Perunović, porodični smeštaj i hraniteljstvo je briga o dijetetu sa kojim dijelite svoj dom i porodični život. To je povremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje.

„Centar za socijalni rad je prepoznao ovaj vid zaštite kao jedan od najadekvatnijih i iz tog razloga organizujemo kampanju kako bi se naši sugrađani negdje informisali šta to znači hraniteljstvo i koje su dobrobiti, kako za dijete, tako i za porodicu koja želi, odnosno bi mogla da se ostvari u ulozi hranitelja. Na nikšićkoj teritoriji imamo samo jednu hraniteljsku porodicu u kojoj je smješteno dvoje djece, nesrodnička naravno, i negdje bi trebalo da se više radi na tome kako bi se promovisalo nesrodničko hraniteljstvo“, kazala je ona.

Hranitelji, kaže, mogu da postanu svi oni ljudi koji su spremni da se nose sa izazovima koje nosi sam pojam hraniteljstva, odnosno da se na adekvatan način brinu o djetetovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju do nivoa osamostaljenja.

„Hranitelji moraju da budu osobe koje nijesu lišene roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti. Takođe, osobe koje nijesu osuđivane za neko krivično djelo i da nihovi bliži srodnici podržavaju takav vid odluke da se neki njihov član porodice bavi hraniteljstvom, jednom od najhumanijih uloga“, objasnila je Perunović i dodala da samu procenu hranitelja vrši Centar za socijalni rad i da sve informacije potencijalni hranitelji mogu da dobiju kod njih.

Takođe, kako je istakla, na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja se mogu dobiti detaljne informacije šta je to neophodno da bi neko postao hranitelj, koja je to neophodna dokumentacija, uslovi i slično.

Zato je danas ispred Ministarstva prisustvovao Goran Kuševija, direktora Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu. On je kazao da je crnogorsko društvo kroz istoriju poznato kao humano, te da vjeruje da je tako i danas.

„Kroz vjekove i istoriju smo negde pomagali drugima u mnogim situacijama kada su djeca ostajala bez roditelja i kada roditelji nijesu mogli da pruže adekvatnu roditeljsku brigu. Tu ulogu su uzimali srodnici, kumovi i prijatelji. Vjerujem da je i danas to izraženo u crnogorskom društvu. Svakako da nije dovoljno da bude razvijeno samo srodničko hranateljstvo jer postoji jedan broj djece za koji rodbina, kumovi i prijatelji nijesu mogli da preuzmu brigu i ta djeca se nalaze danas u dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj. Država vodi brigu o njima, ali svjesni smo koliko je drugačiji taj boravak u porodici“, poručio je on.

Ukoliko odlučite da postanete hranitelj, tu je kontinuirana podrška stručnih radnika Centra za socijalni rad, kako bi ojačali svoje kapacitete i bili u mogućnosti da brinete o djetetu na najbolji mogući način. Ova podrška obuhvata savjetodavni rad sa hraniteljskom porodicom i djetetom, kontinuiranu obuku prije i nakon smještaja djeteta, podršku u rješavanju problema koji se odnose na vaspitanje djeteta, školovanje, sticanje vještina brige o sebi, osnaživanje za samostalan život, kao i materijalnu podršku od strane države.

Pored pomenutih, prisutne sa pojmom i detaljima hraniteljstva upoznali su i Vera Vukovic, Milena Nikolic i Marko Kastratovic iz Službe za djecu i mlade.

Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik današnju aktivnost organizovao je u okviru kampanje „Dani otvorenih vrata“ koja će se u danima pred nama nastaviti u Plužinama i Šavniku.

Preuzeto sa: https://onogost.me/drustvo/dani-otvorenih-vrata-hraniteljstvo-za-srecno-djetinjstvo , Autor/Foto: Marija Vujović

 

Na Cetinju trenutno postoji 11 hraniteljskih porodica u kojima je smješteno 16 djece. Samo dvije od ovih porodica su nesrodničke, saopšteno je iz Centra za socijalni rad povodom akcije „Promocija hraniteljstva – Svako dijete treba porodicu“ koja je održana danas na Cetinju.

Ljubica Strugar prije 13 godina pored svoje četvoro djece, postala je hraniteljka tada petogodišnjem dječaku Bobanu. Za nju je hraniteljstvo najljepše iskustvo koje čovjek može da doživi.

Mogu da kažem da se ne smatram starateljem nego roditeljem. Ne treba nam nikakva socijalna pomoć ako prihvatimo to dijete kao svoje. Boban sada ima 17 godina, od pet godina smo ga doveli. Nijesu pare u pitanju, njima samo treba ljubav, može da ima danas manje ili više, oće li imati svaki dan ručak isti to je nebitno – kazala je Strugar

Cilj smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu, prema riječima psihologa Centra za socijalni rad Milice Krivokapić jeste obezbjeđivanje adekvatnog porodičnog okruženja u kome će ono imati uslove za pravilan psiho-fizički razvoj.

Prvenstveno je važno naglasiti da hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite za djecu koja nemaju mogućnost da borave u svojim biološkim porodicama. Savremeno doba sa sobom nosi savremene pristupe koji su pokazali na osnovu naučnih istraživanja da smještaj djece u instituciju može da utiče nepovoljno na njihov psiho-fizički razvoj. Samim tim obezbjeđivanje svakom djetetu, porodično okruženje predstavlja najoptimalnije uslove za njihov pravilan psiho-fizički razvoj – kazala je Krivokapić

Da bi neko postao hranitelj neophodno je da se obrati Centru za socijalni rad zahtjevom uz potrebnu dokumentaciju koja je propisana zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Iz Centra za socijalni rad Prijestonice Cetinje ističu da uloga hranitelja nije laka, niti jednostavna, ali je definitivno odraz izuzetne humanosti i ljudske uzvišenosti.

I. Rudović / RTV Cetinje

 

Ivana Kordić i Vanesa ManojlovićTema nasilja u porodici zaokuplja sve aktere društva, ali ono što ohrabruje je da se više ne ćuti, odnosno sve manje se ćuti, govori se i traže rješenja za smanjenje i za suzbijanje ove pojave koja je prisutna i u opštini Kotor.

Ovo su gostujući u emisiji “Skalin parapet“ istakle pedagoškinje u kotorskom Centru za socijalni rad Ivana Kordić i Vanesa Manojlović.

One su direktno uključenje i u timu rade sa žrtvama nasilja.

Definisani su zakonski i institucionalni okviri za sistemsko rješavanje nasilja u porodici, podsjetila je Vanesa.

Nasilje u porodici predstavlja sva djela nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske povrede ili patnje, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, ili prinudu, a do koga dolazi između članova porodice, pri čemu se članom porodice smatra i vanbračni partner ili partnerka, objašnjava Ivana.

Najrasprostranjeniji vid nasilja je psihičko, a potom i fizičko nasilje, kažu naše sagovornice koje u praksi upravo nailaze na ovaj problem kao dominantan.

One ističu da za nasilje nikada nije kriva žrtva već je odgovornost na počiniocu.

Kada je u pitanju fizičko nasilje tu je zastupljeno šamaranje,udaranje, guranje, šutiranje ili psihičko u kojem je zastupljeno vrijeđanje, optužbe, kritike, prijetnje.

Seksualno nasilje je svaki pokušaj ostvarivanja seksualnog odnosa i aktivnosti protiv volje druge strane.

To su oblici sa kojim se naše sagovornice srijeću i u našoj lokalnoj zajednici.

One napominju i ekonomsko nasilje do kojeg dolazi kada nasilnik ne daje novac za potrebe porodice ,ne dozvoljava da se ima uvid u pristup u porodičnu zaradu, a ekonomsko nasilje je čak i kada branite da se partner ili partnerka zaposli, kada manipulacijama se onemogućava napredovanje u poslu ili školi.

Na naše pitanje u kojim slučajevima se prijavljuje nasilje u porodici, pedagoškinje kotorskog Centra za socijalni rad odgovaraju da nasilje treba prijaviti odmah, uvijek i bez odlaganja, iako to nije lako.

Nasilje u porodici je jedno od hronično manje prijavljenih krivičnih djela u odnosu na realnu sliku koja postoji.

Međutim, važnio je znati da upravo ćutanje podstiče nasilje u porodici, nagašavaju naše sagovornice.

Ćutanju se pribjegava upravo iz straha u suočavanju od posljedica prijavljivanja, ili mišljenja da će ćutanjem zaštititi sebe i djecu.

Čitav tim je na zadatku u borbi protiv nasilja, a to su osim Centra za socijalni rad i policija, tužilaštvo, organ za prekršaje zdravstvene ustanove, podsjećaju pedagoškinje iz kotorskog Centra za socijali rad, koji je kada je riječ o nasilju dostupan 24 sata.

Najčešće žrzve nasilja su žene koje uglavnom trpe nasilje od svojih partnera.

Djeca mogu da budu direktno i indirektno žrtve nasilja.

Ukoliko je dijete svjedok nasilju među roditeljima i ono će biti smatrano žrtvom.

Dokazano je da u mnogim istraživanjima djeca koja su svjedoci nasilja u porodici trpe iste psihološke posljedice kao djeca koja su direktno izložena nasilju.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/cutanje-podstice-nasilje-u-porodici/