JU Centri za socijalni rad

KONTAKT ZA MEDIJE

Sead Šahman - PR služba

E-mail:  sead.sahman@mrs.gov.me

Adresa: Rimski trg 46

Pretraga

Jezik

LOGIN

Sve države potpisnice Konvencije o pravima djeteta, imaju obavezu da osiguraju da svako dijete to pravo i ostvari. Onda kada porodica ni
uz pomoć države ne može da pruži odgovarajuću brigu o djetetu, država mora obezbijediti adekvatan oblik zbrinjavanja, a to je hraniteljstvo.
O tome šta je hraniteljstvo, ko može biti hranitelj i koja su njegova prava, razgovarali smo sa socijalnom radnicom tivatskog Centra za socijalni rad, Vedranom Petković.

IMG 20181112 114642„Hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje. Prema porodičnom zakonu, u hraniteljsku poroidicu može se smjestiti dijete bez roditeljskog staranja, dijete čiji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici, vaspitno zapušteno dijete i dijete sa smetnjama u razvoju. Hraniteljska porodica njeguje dijete, brine se o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju i ono što je najbitnije pruža djetetu prijeko potrebnu toplinu porodičnog doma“.
Hranitelji mogu biti porodični ljudi, samci, penzioneri, razvedeni, udovci i slično, bez obzira na pol, rasu, etničku pripadnost, religiju ili neko drugo lično svojstvo.
„Stambeni i materijalni uslovi bi trebali da budu na nekom zadovoljavajućem nivou. Mora biti prisutna želja i pozitivna motivacija za bavljenjem ovom ulogom, da zdravstveno stanje svih članova u porodici bude stabilno. Odnosi u porodici u takodje veoma bitni, trebalo bi da budu procijenjeni kao skladni i harmonični i da postoji razumijevanje razvojnih potreba djeteta“-ističe Petković.
Sama procedura oko hraniteljstva je vrlo jednostavna. Dovoljna je volja i motivacija kao prvi korak, zatim da se obrate Centru za socijalni rad u gradu u kom žive, gdje će dobiti kontakt osobu koja je obučena za davanje informacija o hraniteljstvu. Nakon toga predaje se zahtjev, a posle toga će uslijediti procjena koju vrši stručni kadar Centra, koji se obavlja kroz razgovore, kućne posjete, obuke i sve je to usmjereno na pripremu hranitelja da se bave vaspitanjem i podizanjem djece. Cijela procedura oko procjene ne može trajati duže od šest mjeseci. Nakon što stručni kadar procijeni porodicu ili pojednica podobnim za bavljenjem hraniteljstvom, onda se čeka na smještaj djeteta u tu porodicu. Petković naglašava da se hranitelji ne procjenjuju za odredjeno dijete, već da u porodicu dolazi dijete kome je ta vrsta zaštite potrebna, a čak ne mora biti iz iste opštine.
„Svaka hraniteljska porodica dobijs podršku, bilo psihološku ili neku drugu vrstu, a to se procjenjuje da bi se odredilo kojoj porodici je potrebna neka vrtsa podrške. Tu je i finansijska podrška koja nije ništa manje bitna, država obezbjedjuje naknadu za rad hranitelja i boravak djeteta u porodici. Za smještaj djeteta, hraniteljska porodica ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 250 eura, za podršku za njihov rad obezbijedjeno je 75 eura mjesečno, a dijete koje se nalazi u hraniteljskoj porodici ima pravo na dječiji dodatak u iznosi od 40 eura mjesečno“-naglašava Petković.
Osim toga, tu su i druga prava koja hraniteljska porodica ostvaruje. Dijete iz hraniteljske porodice ima pravo na odmor i rekreaciju u zimskom i ljetnjem periodu, besplatne udžbenike za djecu, kao i subvenciju za električnu energiju i pravo na jednokratnu pomoć. Hranitelji su odgovorni za ukupnu brigu o djetetu koje se nalazi u njihovoj porodici, takodje moraju biti usmjereni na razvoj identiteta djeteta i zastupati njegova prava, kao i nesmetan kontakt sa biološkom porodicom osim ako nadležni organ procijeni da to nije u najboljem interesu djeteta.
Na teritoriji Tivta trenutno ima pet hraniteljskih porodica u kojima se nalazi troje djece iz Tivta, po jedno iz Kotora i Herceg Novog, dok je za jedno dijete sa teritorije tivatske opštine, kao adekvatan oblik zaštite, obezbijedjena hraniteljska porodica u Podgorici.
Hraniteljstvo je humano djelo koje može promijeniti i oplemeniti život porodice, život djeteta, stvoriti pozitivnu sliku života. Zato budimo humani.

preuzeto sa: https://radiotivat.com/vedrana-petkovic-hraniteljstvo-je-humano-djelo/2018/11/

Centri za socijalni rad realizuju dane otvorenih vrata i promovišu porodični smještaj - hraniteljstvo, kako bi se na ovaj način što više gradjana zainteresovalo za ovaj vid pomoći djeci bez roditeljskog staranja ili bez adekvatnog roditeljskog staranja. Jako je važno da se u kontinuitetu podiže svijest javnosti o problemima sa kojima se suočavaju naše najranjivije kategorije i da se podijeli odgovornost društva za brigu o djeci kojima je potrebna naša zaštita.
U okviru promotivnih aktivnosti Centra za socijalni rad Podgorica, dana 06.11.2018. godine, u Osnovnoj školi ,,Božidar Vuković Podgoričanin” i dana 09.11.2018. godine, u Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” održane su promocije porodičnog smještaja - hraniteljstva.
Promocijama je prisustvovao značajan broj zainteresovanih gradjana, koji su željeli da se informišu o hraniteljstvu kao obliku zaštite djece bez roditeljskog staranja. Na promocijama su imali prilike da saznaju informacije o hraniteljstvu, kao privremenom obliku zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje, o djetetovim zagarantovanim pravima da živi u toplom i sigurnom porodičnom okruženju, o roditeljstvu, koje za pojedine roditelje koji se nalaze u kriznim situacijama predstavlja izazov... Takodje, prisutni su se upoznali sa obavezama i odgovornostima hranitelja i vidovima podrške koje centri za socijalni rad pružaju hraniteljskim porodicama.


Ovom prilikom apelovano je na sve zainteresovane prisutne gradjane, koji žele da otvore svoj dom djetetu bez roditeljskog staranja ili poznaju nekog ko to želi, da se prijave svom mjesno nadležnom centru za socijalni rad, radi daljeg informisanja, procjene i pripreme od strane stručnih radnika centra.
Promocije su vršile stručne radnice, predstavnice Centra za socijalni rad u Podgorici, obučene za rad sa hraniteljima, socijalne radnice Katarina Bijelić i Irma Dizdarević, pedagoškinja Marija Lepović i psihološkinja Marija Popović.
U narednom periodu se planiraju i buduće aktivnosti Centra za socijalni rad povodom promovisanja hraniteljstva u zajednici.
Služba za djecu i mlade, CSR Podgorica

Dana 08.11.2018. godine, sa početkom u 17:00h, u prostorijama Opštine Tuzi, u okviru nastavka kampanje »Svako dijete treba porodicu« održana je promocija hraniteljstva u organizaciji JU Centar za socijalni rad za Glavni grad Podgorica i opštine u okviru Glavnog grada Golubovci i Tuzi - Područne jedinice Tuzi.
Ovaj događaj je bio otvoren za sve zainteresovane građane, koji su tom prilikom mogli postavljati pitanja stručnim radnicima, kao i čuti više o hraniteljstvu od lokalnih hraniteljskih porodica.
Kampanja »Svako dijete treba porodicu« ima za cilj povećanje broja hranitelja i omogućavanje svakom djetetu u Crnoj Gori da raste u bezbjednom i toplom porodičnom okruženju.

Područna jedinica Tuzi

  

Dana 22.10.2018. godine u 12 časova u prostorijama Sale Skupštine opštine Pljevlja održan je „Dan otvorenih vrata“ Centra za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak na temu: Zaštita od nasilja u porodici i rad Multdisciplinranog tima za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja nad djecom.
Navedeni događaj je privukao veliku zaintersovanost građana opštine Pljevlja tako da je sastanku prisustvovalo više od 90 građana, između ostalog prisustvovali su i predstavnici ključnih sektora koji su uključeni u proces zaštite djece i odraslih od nasilja u porodici i to: predstavnici Uprave policije CB Pljevlja, Osnovnog suda u Pljevljima, Suda za prekršaje u Bijelom Polju-Odjeljenja u Pljevljima, Sekretarijata za društvene djelatnosti- Opštine Pljevlja, JU Srednje stručne škole Pljevlja, JU OŠ “Salko Aljković” Pljevlja, JU OŠ “Boško Buha” Pljevlja, JU OŠ “Ristan Pavlović” Pljevlja, JU Gimnazija “Tanasije Pejatović” Pljevlja i NVO “Bona Fide” Pljevlja.
Dan otvorenih vrata Centra za socijalni rad je otvorila direktorica Centra Branka Danilović. Imenovana je pozdravila prisutne i posebno se zahvalila što su se odazvali u velikom broju. Između ostalog, direktorica je sve prisutne podsjetila na obavezu prijavljivanja nasilja u porodici i istakla da smo svi kao građani u obavezi prijaviti nasilje, jer ko ne reaguje učestvuje!
Predstavanici Centra Dženana Muslić i Marinko Vujanović su informisali prisutne o fenomenu nasilja u porodici, mogućnostima i načinima zaštite žrtava porodičnog nasilja. Prezentovana je ulogu Centra za socijalni rad u postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici i značaj Multidisiplinarnog tima za teritoriju opštine Pljevlja.
Prisutni su informisani da članove Multidisciplinarnog tima čine predstavnici ključnih sektora na teritoriji opština Pljevlja koji su uključeni u proces zaštite djece i odraslih od nasilja u porodici. Upoznati su da je opšti cilj rada MDT je prevashodno da se unaprijedi dobrobit djece i odraslih žrtava, putem sprečavanja nasilja nad djecom i nasilja u porodici, da se osigura postojanje brzog i koordinisanog postupka, koji štiti dijete i odrasle žrtve od daljeg nasilja i obezbjeđuje im odgovarajuću rehabilitaciju i reintegraciju u funkciji najboljeg interesa djeteta odnosno odrasle žrtve i drugih naročito osjetljivih članova porodice.
Na kraju prisutinima se obratila Sabina Talović, direktorica O.C. “Bona Fide” Pljevlja i zajedno sa svojim volonterkama pročitala je tri prikaza slučaja- žrtava porodičnog nasilja i na taj način dala jasnu poruku da su građani u obavezi prijaviti nasilje a da žrtve porodičnog nasilja treba da progovore o svom iskustvu kako bi dobile adekvatnu pomoć i podršku odnosno zaštitu.
Prisutnima je podjeljena publikacija “Zaštita od nasilja u porodici –Moja prava”
Centar za socijalni rad za opština Pljevlja i Žabljak će u budućem periodu imati još jedan dan otvorenih vrata na temu Porodičnog smještaja - hraniteljstva.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u saradnji sa Centrom za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, u okviru Dana otvorenih vrata, organizovalo je večeras u Baru predstavljanje kampanje “Svako dijete treba porodicu”, kojom je iznova promovisan značaj hraniteljskih porodica za djecu koja su uskraćena roditeljske ljubavi i toplog porodičnog doma.

Od kada je, prije pet godina, ustanovljen sistem porodičnog, nasuprot institucionalnom smještaju, gotova sva djeca iz Bara, koja su bila štićenici Doma u Bijeloj, nastavila su život u porodičnom okrilju.

Zdravo odrastanje djeteta podrazumijeva toplo porodično okruženje, koje na najbolji način podstiče pozitivan fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Nažalost, mnogo je mališana koji djetinjstvo provode u domovima za napuštenu djecu, bez roditeljske ljubavi i pažnje.

Projekat hraniteljskih porodica pruža adekvatnu alternativu i pokazao se veoma uspješnim, kazao je za Radio Bar i Bar Info Slobodan Đonović, direktor Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj.

“Mi smo izuzetno zadovoljni projektom koji sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog saradnja, uz podršku UNICEFA, jer konkretno, trenutno u Domu u Bijeloj imamo samo jedno dijete iz Bara i, nadamo se, da ćemo i za njega uskoro obezbjediti hraniteljski dom .Podsjećam, prije pet godina kada smo ušli u proces deinstitucionalizacije, imali smo više od 30-oro djece u Domu", naglasio je Đonović, koji je objasnio da Centar za socijalni rad i njegovi stručnjaci redovno obilaze hraniteljske porodice da bi im pružili podršku i uvjerili se kakvi su uslovi boravka i smještaja djece.

U Baru ima 18 hraniteljskih porodica, od kojih su tri nesrodničke.

Selvija Topuzović, koja ima troje djece, primila je u svoj dom prije četiri godine napuštenog dječaka i djevojčicu. Ona ističe da se na to odlučila isključivo srcem, dobila podršku supruga i trojice svojih sinova, i danas je ponosna i srećna što je uspjela da djecu koja su prošla kroz traumatično životno iskustvo, vaspita na pravi način, usmjeri, a prije svega pruži ljubav i toplinu.

“Kada sam čula za ovaj projekat, došla sam sa svojom djecom na jednu sličnu promotivnu kampanju kako bi se upoznali sa pojedinostima. Složili smo se suprug, djeca i ja da budemo hraniteljska porodica, jer volimo da pomažemo i učinimo nešto humano. Smatram da smo dobro vaspitali našu djecu i da isto tako možemo doprinjeti zdravom i ispravnom odrastanju djece koja su iz Doma došla kod nas. Djevojčica je imala 13, a dječak 10 godina. Prezadovoljni smo", kaže Selvija Topuzović, koja naglašava da oni osjećaju i pokazuju prema njima ljubav i zahvalnost, kakvu, ponekad ne očekuju ni od sopstvene djece.

Andrijana Raković, psihološkinja u Centru za socijalni rad, objasnila je koji su kriterijumi da bi neko mogao da postane hranitelj.

“Hraniteljstvo je veliki izazov, kompleksan i odgovoran.Hranitelj može biti par ili pojedinac, punoljetan, psiho-fizički zdrav sa odgovarajućim materijalnim uslovima. Neophodno je ispuniti još niz formalnosti, ali ono što je najvažnije i što prvenstveno ocjenjuje stručni tim, jeste motivacija, koja nikako ne bi trebalo da bude novčana nadoknada, već isključivo želja i spremnost da se takvoj djeci pruži ljubav, sigurnost i toplina porodičnog doma", istakla je Raković.

U procesu hraniteljstva neophodna je psiho-socijalna podrška i hraniteljima i djeci, koja, uglavnom potiču iz disfunkcionalnih ili porodica koje su zadesile velike tragedije, naglasila je Vesna Jukić, socijalna radnica.

“Na licima djece koja su smještena u domove nema osmjeha, ali ni plača, jer oni su poslije očaja i usamljenosti sa kojima su suočeni, prestala i da plaču. Nije lak proces prilagođavanja ni za njih, ni za hraniteljsku porodicu, zato se naš stručni tim trudi da zajednički prevazilazimo teškoće", kazala je Vesna Jukić.

Kampanji "Svako dijete treba porodicu", dala je podršku i potpredsjednica opštine Bar, mr Tanja Spičanović, koja smatra da je hraniteljtvo jedno od najčovječnijih i najhumanijih djela.

“Hraniteljstvo je važan socijalni servis koji zajednica može da pruži. Ovo je značajna i osjetljiva tema koja zahtijeva široku edukaciju i interdisciplinaran pristup, kako bi se na pravi način približila građanima i kroz informisanost razbile predrasude i, što je najvažnije shvatio njegov značaj. Jer, radi se o djeci koja su ostala bez onog najvažnijeg, a to je roditeljsko staranje", kazala je mr Tanja Spičanović.

Hranitelji imaju pravo na novčanu naknadu koja za smještaj iznosi 250 €, podršku 75 €, a za intenzivnu ili dodatnu podršku, procentualno, zavisno od visine troškova smještaja korisnika u javnu ustanovu, što za jednog štićenika iznosi 125 €, a svakog sljedećeg 62,5 € mjesečno, kada je na smještaju više od jednog djeteta. Korisnici imaju pravo na dječji dodatak - 40 €, besplatan odmor i udžbenike, subvencije za struju i vodu...

 

Prilog preuzet sa: http://barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=13063